1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Mustafa: "Sve što je na Kosovu pripada Kosovu"

"Zajednica srpskih općina ne smije imati izvršne ovlasti i preuzeti ulogu središnje vlade", kaže u intervjuu za DW kosovski premijer Isa Mustafa. On je govorio i o drugim preprekama u dijalogu sa Srbijom.

Isa Mustafa (desno) u intervjuu s novinarom DW-a

Isa Mustafa (desno) u intervjuu s novinarom DW-a

DW: U Berlinu ste se sastali s kancelarkom Merkel i ona je ponovila zahtjeve za borbu protiv organiziranog kriminala na Kosovu, kao i za osnivanjem Specijalnog suda za ratne zločine. Ti zahtjevi nisu novi, zašto već nisu ispunjeni?

Isa Mustafa: Uvijek možete okriviti ovoga ili onoga, i reći da su UNMIK i EULEKS dugo bili odgovorni za pravni sustav na Kosovu. Mi smo tek sada dobili neke ovlasti. Ali, glavni razlog je što na Kosovu nije bilo dovoljno volje da se institucije u zemlji suoče s takvim slučajevima. No, mislim da je sada vrijeme da preuzmemo odgovornost i naš pravni sustav tako organiziramo da se bavi i takvim slučajevima.

Što se tiče Specijalnog suda za ratne zločine, mislim da se ovdje radi o posebnom slučaju, jer su istrage vodile međunarodne institucije i zato bi i kazne trebale biti na međunarodnoj razini. Unatoč tome što je parlament odbio naš prijedlog, želimo to ponovno učiniti, jer Ustav omogućava da se u parlamentu ponovno glasa o istom predmetu. Također ćemo razgovarati s diplomatskim predstavnicima na Kosovu, unijeti neke izmjene u zakon, ali ne mijenjajući suštinu. Nadamo se da ćemo dobiti potrebnu dvotrećinsku većinu.

Što se tiče organiziranog kriminala i korupcije, to su područja koja shvaćamo vrlo ozbiljno i protiv kojih se moramo boriti. Moramo povećati broj tužitelja i sudaca i privesti kraju mnoge procese.

Gorući problem je srpsko-kosovski dijalog, jer ne samo Njemačka, već i cijela Europska unija očekuje sporazum o normalizaciji odnosa. Poslije 17 sati razgovora, posljednji krug pregovora u Bruxellesu nije uspio. Zašto?

Razgovarali smo zaista dugo i sve je bilo vrlo teško i mučno. Posebno osjetljivo područje je rad i funkcija Zajednica srpskih općina. Moramo biti vrlo oprezni kako na Kosovu ne bi nastala treća razina vlasti (između državne i općinske, op. ur.), što je u suprotnosti s Ustavom i zakonima. Ta Zajednica ne smije imati izvršne ovlasti i preuzeti ulogu središnje vlade. Moramo naći način da se zadovolje potrebe općina sa srpskom većinom, ali u skladu sa Sporazumom iz Bruxellesa 2013. godine. Treba osigurati da centralna vlada i lokalna samouprava imaju jasne odgovornosti, da se tu ne sudaraju. Imali smo tu poteškoća naći zajedničko rješenje sa srpskom delegacijom.

Vi dakle sasvim odbijate mogućnost da Zajednica srpskih općina ima izvršne ovlasti, kako traži Beograd?

Srpska strana nije eksplicitno iznijela ovaj zahtjev, ali kada je u pitanju organizacija ove Zajednice, jasno je da oni to žele. Mi se s tim ne slažemo i Ustav to ne dozvoljava. Zajednica treba podržati rad lokalnih vlasti, promovira demokratizaciju i razvoj u oblasti obrazovanja, zdravstva i tako dalje.

Nedavno je veliki broj građana Kosova sudjelovao u borbama u Kumanovu. Kakvi su sada odnosi s Makedonijom?

Žao nam je što su se građani Kosova otišli boriti u Kumanovu i što su tamo ginuli ljudi. Kosovo nije nikada imalo niti sada ima interesa destabilizirati Makedoniju ili se miješati u unutarnje poslove te zemlje. Mi tamo želimo stabilnost, da se Ohridski sporazum u potpunosti realizira i da se uspostave dobri međuetnički odnosi. Nedavno sam dva puta razgovarao s premijerom Gruevskim i među našim zemljama nema nikakvih problema.