260911 Muslimische Gebete Schulen

Yunus je bio star 14 godina kada mu je u njegovoj gimnaziji u Berlinu zabranjeno obavljanje podnevne molitve na hodniku. Taj je slučaj svoj epilog dobio na sudu i prošao sve instance. To je prvi put da njemački sudovi odlučuju o pravu na muslimansku molitvu u školama i to premda muslimani u Njemačkoj već desetljećima žive, idu u škole, rade - i mole. Sabine Damir-Geilsdorf s katedre islamskih znanosti na Sveučilištu u Bonnu pritom podsjeća da ne postoje precizno utvrđena vremena za molitvu, tako da se podnevna molitva teoretski može obaviti i nešto kasnije. Drugim riječima, ta se molitva ne bi morala uvijek obavljati baš za vrijeme boravka u školi.

Dr. Ralph Ghadban s Evangeličke visoke škole u Berlinu objašnjava kako se na radnim mjestima u Njemačkoj već 60-ih godina prošlog stoljeća ustalila praksa da su molitve tijekom radnog vremena dopuštene ukoliko ne ometaju radne procese. On smatra da se u ovom najnovijem slučaju iz Berlina u prvom redu radi o političkom, a ne o vjerskom pitanju: "Po mom mišljenju, to je migracijski fenomen, odnosno snažno politizirana pojava koja se javlja kao reakcija na većinsko društvo i time se preko vjere toj većini pokušava nametnuti tuđa volja."

Manipulacija radikalnih islamista?

U Njemačkoj vrijedi načelo neutralnosti države što se tiče vjerskih pitanja. No, sada se mora pronaći ravnoteža između te neutralnosti i vjerske slobode. Ralph Ghadban upozorava da tu situaciju pokušavaju iskoristiti islamske udruge: "Radi se o školi, o državi, o obvezi države na neutralnost. Tu islamske organizacije, koje stoje iza takvih slučajeva, pokušavaju osvojiti to područje i islamizirati ga". Zanimljivo je da samo mali dio njemačkih muslimana pripada nekoj organizaciji.

Aiman Mazyek iz Središnjeg vijeća muslimana Njemačke naglašava: "Ovo umjetno napuhavanje navodnih problema koji su vezani uz prakticiranje vjere nije naš posao, nego posao i taktika ekstremnih islamskih kritičara. Naš njemački Ustav je stup vjerske slobode. A ako neki učenik misli da mora obaviti podnevnu molitvu u školi, onda je to moguće organizirati - i to bez uzbuđenja i napetosti".

Sukob između neutralnosti države i vjerskih prava

U laicističkim državama poput Francuske i Turske takva se pitanja uopće ne postavljaju: ondje su vjera i država strogo odvojeni. No, primjerice, u Egiptu se molitve mogu obavljati u džamijama koje se nalaze u sklopu sveučilišta. Naravno, to je druga krajnost koja je u Njemačkoj nezamisliva.

Kako dakle riješiti sukob između načela neutralnosti države i vjerskih prava pojedinca? Pravni stručnjak Fabian Wittreck smatra da je pri tome najvažnije zajamčiti ista prava za sve: ili smiju moliti svi ili nitko. On dodaje da, ako je molitva zabranjena, škola mora dokazati da se njome krše javni red i mir, recimo, ako postoji prisila na sudjelovanje u toj molitvi. Sabine Damir-Geilsdorf se zalaže za to da se učenicima stavi na raspolaganje jedna prostorija koju izvan nastave mogu koristiti za molitve.

Savezni upravni sud u Leipzigu nije posljednja instanca u ovom pravnom slučaju. Ako jedna od stranaka smatra da je presudom povrijeđeno njezino ustavno pravo, ona se može obratiti Ustavnom sudu.

Autor: Daphne Grathwohl/Andrea Jung-Grimm

Odg. ur.: Dunja Dragojević