1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Muslimani iz BiH kao "stranci drugog reda"

Rasprave o integraciji muslimana odrazile su se i na balkanske muslimane koji u Njemačkoj imaju tradiciju dužu od trideset godina. I oni se suočavaju s klišejima o islamu koji očito prevladavaju u njemačkoj javnosti.

Njemačka zastava i muslimanski polumjesec

U Njemačkoj još uvijek pravladavaju stereotipi o muslimanskoj vjeri

Nemaju svi stranci u Njemačkoj ista prava. Na primjer, državljane Bosne i Hercegovine ne tretira se isto kao Poljake ili Talijane, svjedoči Enisa Gazibara iz osobnog iskustva. U Sarajevu je nekada bila nastavnica matematike, a početkom rata 1992. godine je sa svojom obitelji izbjegla u Berlin. Do danas se u Njemačkoj ne osjeća kao kod kuće: “Jako puno nas je obrazovanih koje nisu priznali. Ja od njih ništa novo nisam naučila, sve sam ponijela od svoje kuće. Sretna sam što sam djecu dobro odgojila, kao što je mene moja majka odgojila. I oni bi mogli od nas nešto naučiti. Našu toleranciju! Često nas pitaju: kakva je vaša kultura? A to me pitaju od kako sam došla, samo zato što kažem da sam muslimanka iz Bosne.”

Mersiha Hadžiabdić

Mersiha Hadžiabdić: "Nijemci se iznenade kada čuju da dobro govorim njemački"

Muslimane iritiraju javne rasprave

S predrasudama se svakodnevno suočava i 21-godišnja Mersiha Hadžiabdić iz Tukova kod Prijedora. Mersiha je prije dvije godine upisala Fakultet islamskih nauka u Berlinu i odlučila nositi maramu. Iako u Berlinu živi već 18 godina, Njemci se iznenade kada čuju da dobro govori njemački jezik, a često ih šokira i osmijeh na licu zavijene žene, kaže Mersiha i priča: “Kada kažem da mogu ići plivati, da izlazim u kafić s prijateljima u miješanom društvu koje nije striktno podijeljeno, oni se iznenade. Čude se, jer imam jako bogat društveni život.”

Esnaf Begić

Esnaf Begić: "Skupljanje političkih bodova"

U javnim raspravama o integraciji muslimana koje se u Njemačkoj vode posljednjih dana pojavljuju se političari koji svojim radikalnim i paušalnim izjavama o islamu na populistički način zadovoljavaju stereotipe i klišeje, a pri tome kupe i političke bodove, tvrdi Esnaf Begić s katedre za islamsku religijsku pedagogiju Sveučilišta u Osnabrücku. On objašnjava: “Rasprave utječu generalno na muslimane u Njemačkoj, pa time naravno i na one koji dolaze s Balkana. Mislim da direktne ugroženosti nema, ali među muslimanima, pa i onima iz Bosne i Hercegovine, postoji određena vrsta nesigurnosti, iritacije, pa i nesnalaženja. Ja to primjećujem i među kolegama koji rade, recimo, ovdje kod nas na sveučilištu. Jednostavno, osjećamo određenu napetost po pitanju položaja muslimana i ovih rasprava.“

“Balkanski muslimani nisu fundamentalisti”

Rüdiger Rossig

Rüdiger Rossig: recept protiv generalizacije

Kada jedan njemački političar u javnosti općenito govori o islamu, onda se ne pravi razlika između muslimana iz Palestine, Saudijske Arabije, Turske, Afganistana. To je opća slika koja uključuje i muslimane iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Kosova i Albanije, bez obzira na njihovu vjersku umjerenost, komentara balkanolog i berlinski novinar Rüdiger Rossig. On ima recept za borbu protiv ovakve generalizacije: “Vjernici muslimani trebaju biti glasni i njemačkoj javnosti dati do znanja da oni nisu fundamentalisti, nego da islam na Balkanu funkcionira kao protestantizam u Danskoj ili sjevernoj i istočnoj Njemačkoj. Idite demonstrirati i kažite: Kod nas se ne nosi ni burka niti išta slično!”

“Argumenti su najjače oružje”

Armina Omerika

Armina Omerika: "Radi se o čistom rasizmu"

Bez obzira na osobna uvjerenja određene osobe, njezina nacionalna pripadnost, podrijetlo, a nekada i samo muslimansko ime dovoljni su da mu se prišiju određene etikete, ocjenjuje Armina Omerika, islamologinja i docent na Sveučilištu u Bochumu. Omerika smatra da se muslimani iz jugoistočne Europe ne bi trebali izdvajati kao nešto specifično.

“Ja u svemu ovom vidim jedan poseban problem, a to je problem da se u ovoj raspravi koja suštinski nije nova u zadnje vrijeme uvode neki tobožnji argumenti koji su navodno zasnovani na biološkim, odnosno na genetskim činjenicama. Kažem navodno, jer su tu radi o svemu, samo ne o činjenicama i nema potrebe bježati od tog termina. Mislim da se radi o čistom rasizmu. Mislim da je opasno isticati taj neki svoj navodni napredak u odnosu na muslimane recimo afroazijskog podrijetla, jer takve reakcije bi ustvari značile prihvaćanje tog rasističkog diskursa i ostajanje u njegovim okvirima. Ukoliko želite nešto promijeniti, morate istupiti u javnost i to raspravom i argumentima, a ne nekim ljutitim i emocionalnim reakcijama. Ako to ne učinite, uvijek drugima prepuštate da govore za vas”, poručuje Armina Omerika.

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva