1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Muslimani dižu glas protiv IS-a

Vodeći britanski imami i muftije potpisali su fetvu protiv terorističke grupe Islamske države u Siriji i Iraku. Potpisnici se nadaju da će njome obratiti barem neke simpatizere IS-a.

Britanski imami se zapravo jasnije nisu mogli izjasniti protiv terorističke skupine Islamske države (IS) nego ovom fetvom. "IS je heretska, ekstremistička organizacija koju je iz vjerskih razloga zabranjeno podržavati ili joj se priključiti. Nadalje, britanski muslimani imaju dužnost aktivno se suprotstaviti njezinoj otrovnoj ideologiji pogotovo onda kada je riječ o njezinom širenju u Velikoj Britaniji", piše u tekstu.

Fetvu, dakle, religijsku pravnu smjernicu, potpisali su vjerski vođe britanskih muslimana: muftije obje Središnje džamije u Leicesteru i Manchesteru, muftija džamije Makkah u Leedsu, pomoćnik direktora Udruge britanskih muslimana, osnivač Islamskog savjeta u Ujedinjenom kraljevstvu, kao i Osama Hasan, autor fetve i direktor odjela za teološka pitanja zaklade Quilliam, think-tanka koji se bavi vjerskim radikalizmom.

Velike kritike na račun IS-a

U tekstu nadalje stoji da IS ubija novinare, civile i imame koji odbijaju priključiti se ovoj organizaciji. Osim toga, ova grupa oduzima slobodu ženama, pretvara njih i djecu u robove. Time IS krši pravila Ženevske konvencije i sporazum protiv ropstva.

"Progoni i masakri nad šijitskim muslimanima, kršćanima i jezidima su strašan čin koji stoji u suprotnosti s islamskim učenjem i islamskom tolerancijom na način kako su je prakticirali velika islamska carstva kao ono Mogula i Osmana“, stoji u tekstu. Fetva britanskih muslimana nije prva ovakve vrste. Već prije nekoliko tjedana su teolozi Sveučilišta Al Azhar u Kairu objavili fetvu protiv IS-a, a njima su se priključili i teolozi iz Saudijske Arabije.

Mogući utjecaj fetve

"Fetva objavljena u Velikoj Britaniji mogla bi imati različite učinke. No, na borce i pristaše IS-a ona zasigurno neće ostaviti duboki dojam. Prema njihovom mišljenju su ionako svi muslimani koji ne priznaju kalifat Islamske države ionako heretici. Samim time, imami koji su objavili ovu fetvu ionako njima ne predstavljaju legitimni autoritet”, kaže Stephen Rosiny, stručnjak za Bliski Istok na Insitutu GIGA u Hamburgu.

Muslimani Velike Britanije oštro osuđuju i progone i masakr počinjen nad jezidima

Muslimani Velike Britanije oštro osuđuju i progone i masakr počinjen nad jezidima

No, za one muslimane koji s IS-om samo politički simpatiziraju, ove fetve bi ipak mogle imati učinka. Odgovarajuća teološka diskusija srednjoročno gledano ipak bi mogla pokopati vjerodostojnost IS-a. "Na koncu, budući da je stvorena isključivo iz sunitskih redova muslimana, nju bi isto tako mogli 'pokopati' upravo sunitski vjerski autoriteti i vođe. Oni bi ISIS-u mogli oduzeti vjersku legitimnost time što bi potakli raspravu, primjerice, o kriterijma osnivanja kalifata kao i o religioznim objašnjenjima i razlozima terora u Iraku I Siriji", kaže on.

"Vjerski inspirirana ideologija"

I Osama Hasan, autor fetve, polazi od toga da bi ovaj tekst mogao imati učinka, barem kod onih koji se orijentiraju prema uobičajenim sunitskim vjerskim autoritetima. No, s druge strane, kaže on, u Siriji i u Iraku se bore ljudi koji imaju sasvim drugačije ciljeve. "Oni prvenstveno žele moć. U tom smislu je za njih vrlo korisno povezati se s vjerski motiviranim borcima koji doista vjeruju u svoju religiju. Oni se s njima povezuju bez da su sami zapravo stvarni vjernici. U tom smislu, ovdje se povezuju religija i politika što dovodi do puke borbe za moć", kaže Osama Hasan. On dodaje kako vjerski motivi zapravo igraju samo sporednu ulogu, oni su takoreći samo izgovor za postizanje sasvim drugačijih ciljeva. "Riječ je o ideologiji inspiriranoj religijom. Moglo bi se reći da je riječ o jednom vrlo ekstremnom političkom islamu koji opravdava nasilje kako bi uspostavio islamsku državu", objašnjava.

Hasan Osama

Osama Hasan

Istog je mišljenja i Stephan Rosiny. "IS svoju vladavinu zasniva na jednoj pseudoreligioznoj kontrukciji iz ranoislamskih vremena. Tome pripada, primjerice, osnivanje 'Drugog Rašidskog kalifata', čime se pokušavaju uspostaviti poveznica i kontinuitet s razdobljem ranog islama prva četiri rašidska kalifa u razdoblju između 632. do 661. dodine. Prva hudba, propovjed petkom, kalifa Ibrahima bila je 'ukrašena' religioznim simbolima iz vremena ranog islama - čime je cijela stvar trebala dobiti na religioznoj autentičnosti", objašnjava Rosiny.

On dodaje da se religiozni osjećaji na određeni način još više pojačavaju ukoliko idu u korak s vojnim uspjesima kakve Islamska država trenutno još uvijek ostvaruje. Upravo ti uspjesi bi trebali "dokazati" da je riječ o "božjoj volji". A da bi se pobijedilo Islamsku državu, potrebne bi bile dvije stvari, smatra Stephan Rosiny: "S jedne strane potrebna je vojna sila koja bi prekinula i zaustavila ovu kronologiju uspjeha, a s druge strane teološki autoriteti koji bi doveli u pitanje vjersku legitimnost IS-a. Tek tada bi se slomila religiozna euforija džihadista i zaustavio dolazak novih boraca."

Preporuka uredništva