1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Mukotrpno sjećanje na Srebrenicu

O genocidu u Srebrenici u srpskoj javnosti govori se samo uoči obilježavanja godišnjice 11. srpnja. Tijekom godine bilježi se samo poneko podsjećanje NVO sektora i pozivi manjih političkih stranaka na osudu zločina.

U Srbiji sjećanje na Srebrenicu sve više blijedi

U Srbiji sjećanje na Srebrenicu sve više blijedi

Protiv ravnodušnosti koja je već godinama prisutna u srpskoj javnosti kada je u pitanju Srebrenica najupornije se bori samo jedan dio nevladinog sektora. Oni tijekom godine organiziraju tribine i susrete sa ženama Srebrenice pokušavajući ukazati na potrebu stjecanja pravde za žrtve. Već godinama tako postoji i tradicija organiziranog putovanja u Srebrenicu 11. srpnja, gdje se „Ženama u crnom“ pridružuju aktivisti iz drugih nevladinih organizacija. Koordinator "Žena u crnom" Staša Zajović uoči odlaska u Srebrenicu za Deutsche Welle kaže da je za sve koji iz Beograda tamo putuju to prije svega važno iz moralnih razloga.

Što ste radili 90-ih?

Svake godine ujedinjeni u bolu

Svake godine ujedinjeni u bolu

Većina aktivista nevladinog sektora koji sudjeluju u obilježavanju još jedne godišnjice na ulicama Beograda, ili putuju u Srebrenicu, iza sebe imaju dugačak mirotvorni staž. Njihov angažman traje još od početka devedesetih, i stoga se postavlja pitanje da li postoje i mladi aktivisti kod kojih je prisutna svijest o onome što se dogodilo prije 14 godina. Maja Stojanović, iz Inicijative mladih za ljudska prava, ističe kako je važno biti u Srebrenici i ove godine ali i svake godine dok se taj tragični događaj bude na neki način obilježavao.

„Nama je vrlo važno da se u Srbiji jasno i glasno kaže da to jest bio genocid, i da su srpske snage ubijale u Srebrenici. Na ovaj način je to samo jedan mali korak, koji treba pokazati da postoje ljudi u Srbiji koji to traže, da Srbija nije homogena masa koja stoji iza tog zločina, i da se nadamo da će mlade generacije s kojima mi radimo i susrećemo se svaki dan, zapitati svoje roditelje šta su radili tijekom devedesetih godina u Srbiji." Senka Knežević, pripadnica "Žena u crnom", kaže da joj svaki odlazak na odavanje počasti žrtvama u Bosni i Hercegovini sve teže pada. „Svaki put kada idem na ta mjesta zločina, recimo u svibnju smo bili u Višegradu, ja to odbolujem i vrlo mi je teško. A onda opet ako ne odem, osjećam neku grižu savjesti i pitam se zašto nisam bila tamo."

"Srbija i regija taoci Tadićeve politike"

Srebrenički marš mira 2007.

Srebrenički marš mira 2007.

I ove godine je više nevladinih organizacija pozvalo srpske vlasti na donošenje rezolucije kojom bi se osudio zločin u Srebrenici. 100 nevladinih organizacija pozvalo je predsjednika Srbije Borisa Tadića da podrži zahtjev da 11. srpanj bude proglašen Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Staša Zajović za Deutsche Welle kaže da oni pozivaju predsjednika Srbije da obavlja svoju funkciju.

„Njegova funkcija je takođe, ukoliko želi išta od evropskih integracija, da razvija dobrosusjedske odnose. On ovim i stalnim savezništvom s Miloradom Dodikom i njegovom ratohuškačkom politikom pokazuje da ne samo da nije napravljen diskontinuitet, nego se nastavlja politika rata, rata drugačijim sredstvima. Ona drži ovaj region i Srbiju taocem takve politike, a drži i Bosnu i Hercegovinu."

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. urednik: Nenad Kreizer

Preporuka uredništva