1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Muke po "švicarcu" i u Bosni i Hercegovini

I u Bosni i Hercegovini su se naveliko dijelili krediti povezani sa švicarskim frankom. Doduše, takvih kredita je manje nego što ih ima u Hrvatskoj - ali i tamošnja država čini manje da spasi građane iz nevolje.

Švicarska zastava na Alpama

Vrijednost franka dostiže upravo alpske vrhunce

Švicarski franci

Sa francima izgleda kao da dugu nikad kraja

Građani Bosne i Hercegovine su od 2005. do 2008. godine mogli dobiti kredit kod banaka sa veoma povoljnim kamatama, bilo da se radi o stambenim ili potrošačkim kreditima. Da bi se dobio takav kredit, trebalo je pristati na vezivanje kredita za tečaj švicarskog franka - što se u tom trenutku i nije činilo toliko rizičnim kao danas.

Muhamed Ikanović iz Sarajeva prije četiri godine nije niti slutio, kada je uzeo kredit od 20 tisuća konvertibilnih maraka, da će se otplata pretvoriti u noćnu moru: "Imam više od pola još za vratiti, a logično bi bilo da sam vratio već polovicu. Rata je bila 390, a sada je 540 maraka. Sve zemlje u regiji su se time pozabavile, samo naša nije", žali se ovaj Sarajlija.
Dug u valuti koja nije u džepu
Prazni džepovi

U džepovima u pravilu ne ostaje niti euro, niti marka, niti franak - nego ništa!

Ekonomski stručnjaci tvrde da bi država trebala reagirati, mada nitko ne zna - kako. U svakom slučaju, upitna je bilo čija intervencija obzirom da su banke u BiH privatne i da su klijenti potpisali ugovore u kojima jasno postoji klauzula koja govori o vezivanju za franak.

Predsjednik Udruženja banaka BiH Radovan Bajić ne spori da su klijenti u teškoj situaciji ali je, kaže, nevjerojatno da su ljudi bili tada naivni da vjeruju da postoje znatno povoljniji krediti: "Mislim da su tu i banke trebale biti mnogo korektnije i obavijestiti ljude o svim opasnostima koje su vezane za promjenu tečaja. Jednostavno sam iznenađen koliko ima tih zaduženja u švicarskim francima, jer to je neprirodno. Prirodno je da se ljudi zadužuju u onoj valuti u kojoj zarađuju.“
Nazad na - euro
Zaduženost građana BiH u švicarskim francima je oko sedam posto od ukupnog zaduženja stanovništva. Najveći broj tih kredita plasirala je Hypo Alpe Adria banka sa sjedištem u Banjaluci i Mostaru.
Kovanice bosanskohercegovačke valute
Voditeljica odjela za upravljanje proizvodima u Hypo banci u Banja Luci, Maja Komljenović kaže da banka više od godinu dana daje mogućnost klijentima da izvrše konverziju u kredite s valutnom klauzulom u eurima uz minimalnu proviziju i po povoljnoj kamatnoj stopi: "Hypo banka razmatra i dodatne tehničke i zakonske mogućnosti novih olakšica za svoje klijente koji su korisnici kredita indeksiranih u CHF-u, kako bi što lakše prebrodili financijsko opterećenje izazvano rastom te valute.“
Odakle uopće ti franci?
Novčanice eura

Ako već devizna klazula - onda barem u valuti koja je ionako u opticaju

Dok u bankama tvrde da nisu postojala zakonska ograničenja kada je riječ o nuđenju kredita vezanih za švicarski franak, ekonomist Aleksa Milojević tvrdi da je upravo to problem jer je rezervna valuta u BiH euro: „Nitko nije mogao zaduživati ni građane, ni gospodarske subjekte u drugoj valuti osim u rezervnoj valuti, dakle euru.

Prema pravilima Centralne banke svi rezidenti, u što spadaju i strane banke jer su ovdje registrirane, nisu mogle držati novac u nekoj stranoj valuti. Morali su ga držati u konvertibilnim markama koju su zamijenile za rezervnu valutu, odnosno - euro“.
Milojević obrazlaže kako Centralna banka BiH nema portfelj valuta kako bi ih kombinirala, nego samo jednu rezervnu valutu te da su franak mogli unijeti samo strani investitori.
Bosna i Hercegovina je još - dobro prošla!
Sarajevo

Slaba je utjeha pogođenima što sličnih nevoljnika u susjednim zemljama - ima još više

Zbog toga, kaže predsjednica udruženja koje okuplja prevarene klijente banaka Dženana Hadžimahmutović, država mora donijeti zakonsku odluku kojom se obustavlja vezivanje za švicarsku valutu i proglasi nevažećim sve ugovore kojima se taj postupak definira: “Ako se donese zakonska odluka, banke neće biti na gubitku jer će svakako dobiti svoj novac u markama i eurima“.

Bez obzira na ove nevolje građana, Bosna i Hercegovina u ovim poslovima s "švicarcima" ima sreću, jer ima zapravo najmanji udio kredita u francima među svim zemljama regije. U Hrvatskoj, čija je vlada zatražila od bankara fiksiranje rate po tečaju od 5,8 kuna, učešće franka je čak 42 posto od ukupnih zaduženja, a franak je prešao granicu od 7 kuna. Ipak, niti u Hrvatskoj, niti u Srbiji stručnjaci ne vjeruju u pomake jer se, kako tvrde, radi o ugovornom odnosu u kojem su obje strane morale znati u kakav rizik ulaze.
Autor: Dragan Maksimović
Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva