1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Mučna privatizacija u Grčkoj

Iznanađujući uspjeh za grčku Agenciju za privatizaciju: koncesije za 14 regionalnih zračnih luka će dospjeti u ruke njemačkog koncerna Fraporta. Ali osim toga, u procesu privatizacije je i dalje zastoj.

Ipak, ovaj sporazum je dogovoren: po cijeni od ukupno 1,23 milijarde eura koncern nastao oko zračne luke Frankfurt na Majni - Fraport - se zajedno s njegovom grčkom partnerskom tvrtkom Slentel Ltd izborilo da ubuduće upravlja ukupno 14 regionalnih zračnih luka diljem Grčke i time ujedno nadmašilo ponudu francuskog poduzeća Vinci i argentinskog Corporación America. Novi koncesionari su najavili investicije od ukupno 330 milijuna eura u slijedeće četiri godine. Među tih 14 zračnih luka se ubrajaju i ona u Solunu, drugom po veličini gradu u Grčkoj, kao i zračne luke na turističkim odredištima na otocima Kreti, Rodosu, Santoriniju, Mikonosu i Krfu.

Za atensku Agenciju za privatizaciju TAIPED je to bila druga veća privatizacija u posljednje vrijeme, nakon što je grčku lutriju OPAP preuzeo grčko-češki konzorcij za 622 milijuna eura.. Znači li to da će grčki program privatizacije ponovno dobiti zamah? "Doista se čini da je tako", kaže u razgovoru za Deutsche Welle Nikos Vetas, direktor atenskog Instituta za gospodarstvo IOBE. "Ova privatizacija je bila posebno važna, ne samo zbog novca koji ide u državnu blagajnu, već prije svega zbog strateškog mišljenja koje ga prati: Grčka treba investirati u kvalitativni turizam. Kako bi se postigao taj cilj, zemlji su potrebne nove investicije u zračne luke."

Zračna luka na Krfu iz zraka

Fraport je sada vlasnik i zračne luke na Krfu

Jorgos Kyrtsos, ekonomist i grčki zastupnik u Europskom parlamentu, također vjeruje da je sklopljeni posao oko grčkih zračnih luka pravi uspjeh. Posebice je zadovoljavajući iznos od 1,2 milijarde eura, kaže on: "Ta svota je trostruko veća od onog s čim su Grci prvotno računali." A za to, dodaje Kyrtsos, postoji jednostavan razlog: kad su prije otprilike dvije godine objavljeni planovi privatizacije regionalnih zračnih luka nisu se mogle predvidjeti ovakve rekordne brojke i rast na području turizma. Sada strani ulagači više vjeruju u razvojnu perspektivu grčkog turizma i stoga su i spremni da pojačano ulažu u to područje, smatra Kyrtsos.

Veliki ciljevi i još veći problemi

Atenski gospodarski listovi sklopljeni posao s Fraportom ocjenjuju kao "dokaz povjerenja u grčko gospodarstvo". Međutim, ostatak privatizacijskog programa teče veoma sporo. Sjetimo se: 2010. je tadašnja socijalistička vlada Jorgosa Papandreoua i Trojka, koja se sastoji od predstavnika EU-a, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke, zadala sebi cilj u slijedećih pet godina prikupiti 50 milijardi eura kroz privatizacije. Samo potreba za kreditom Grčke za 2011. godinu je iznosila točno toliko. Od tada se cilj od 50 milijardi eura neprestance smanjivao na sve manju svotu, a povrh toga je u tih tri godine atenska Agencija za privatizaciju čak četiri puta dobila novog šefa.

Međunarodni monetarni fond (MMF) sada polazi od toga da će prihodi od privatizacije do 2015. godine iznositi tek 6,3 milijarde eura. Jorgos Kyrtsos je uvjeren da su i grčki političari, ali i trojkini kontrolori od samog početka loše kalkulirali privatizacijski program. "Već u početku primjene programa za spas Grčke je postalo jasno da se određeni ciljevi neće moći postići. Tu se onda 'iz rukava' izvuklo ambiciozan privatizacijski program u visini od 50 milijardi eura. Sve to je bilo poprilično diletantski", kritizira taj europski parlamentarac.

Sljedeći veliki projekt je, uvjeren je Kyrtsos, djelomična privatizacija grčkog energetskog monopoliste DEH. Ali i u tom slučaju se treba računati s kašnjenjem privatizacije, kao što je to bio slučaj u nekim drugim velikim poduzećima, dodaje on.

Prema mišljenju ekonomista Nikosa Vettasa, takvi privatizacijski projekti su teški i zahtijevaju vremena prije svega zato što EU zakoni utječu na nacionalnu nadležnost i nacionalno pravo. "U takvim slučajevima, novi vlasnik u pravilu dobiva i pravo da na određenom tržištu djeluje pod privilegiranim uvjetima. To prije svega vrijedi za područje energetike i igara na sreću. A tu EU kontrolori tržišta naravno žele znati postoji li tom privatizacijom mogućnost stvaranja monopola. Zbog toga se produžuje taj proces", objašnjava ovaj atenski gospodarski stručnjak.

Idilične kuće uz obalu na otoku Santorini

Njemački ulagači vide dosta potencijala u razvoju turizma u Grčkoj, pa tako ulažu i u regionalnu zračnu luku na otoku Santorini

Priivatizacija ponekad više košta nego što vrijedi

Europski parlamentarac iz Grčke, Jorgos Kyrtsos je dugo djelovao kao ekonomski novinar prije nego se počeo baviti politikom. Tako je istražio više slučajeva privatizacija i na vlastito iznenađenje došao do zaključka da privatizacije ne donose samo prihode, već uzrokuju i visoke troškove o kojima se nerado govori u javnosti. On sam govori o "prikrivenim troškovima" privatizacije i kao primjer navodi prodaju grčke državne aviokompanije OLYMPIC 2008. godine. "Tada su velike svote novca potrošene na isplate naknada i prijevremenih mirovina. Svi zaposleni su dobili dobru otpremninu. Na koncu je privatizacije te aviokompanije, prema mojoj računici, koštala više od 1,8 milijardi eura - puno više nego što je donijela državnoj blagajni", žali se taj EU političar.

Kyrtsos je također, kako kaže, došao do informacija da je grčka država već jednom prije slično postupila kad je 2001. energetski monopolist DEH pretvoren u dioničko društvo te se činilo da slijedi privatizacija tog državnog poduzeća. Ali je ona sve do danas uvijek odgađana. Kako bi se umirilo sindikate, država je tada preuzela obvezu da podmiri deficit u mirovinskom fondu DEH-a. Posljedice tog obvezivanja: troškovi od oko 500 milijuna eura - godišnje.

Preporuka uredništva