1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

"Mrtvaci dolaze" u Europu

Umjetnički kolektiv Centar za političku ljepotu je u Berlinu organizirao pogreb izbjeglice ekshumirane u Italiji u znak prosvjeda protiv politike EU-a. Ta umjetnička akcija je izazvala široku javnu raspravu.

"Mrtvaci dolaze" - zvuči kao naslov nekog filma strave i užasa, a najavljeno je kao kolektivna umjetnička akcija. Na muslimanskom dijelu groblja Berlin-Gatow su u nazočnosti jednog imama ukopani navodni posmrtni ostaci jedne izbjeglice koja se utopila u bijegu preko Sredozemnog mora. Njezin leš je prethodno ekshumiran u Italiji.

Sudbina te Sirijke je karakteristična za sudbinu mnogih izbjeglica. Ona se zajedno sa svojim suprugom i troje djece dala u bijeg iz Damaska preko Sudana, Egipta i Libije. Kopneni put preko Turske im je bio zatvoren ogradom od bodljikave žice debelom jedan metar. Brod kojim su se otisnuli preko Sredozemnog mora se prevrnuo, ona i njezina dvogodišnja kćer su se utopile. Muž i dva preživjela sina, prema navodima umjetničkog kolektiva, trenutno u Njemačkoj čekaju da im se dodjeli azil.

Glasnogovornik CPLJ-a Justus Lenz

Glasnogovornik CPLJ-a Justus Lenz

Čitava akcija je inscenirana kao prosvjed protiv pooštrenja politike Europske unije prema izbjeglicama, kako je objasnio glasnogovornik Centra za političku ljepotu (CPLJ) Justus Lenz u intervjuu za DW: "Njemačka je jedna od najbogatijih zemalja svijeta. Njemačka birokracija ima mogućnosti rješavati te probleme, a ne radi ništa."

Pogreb bez uglednih uzvanika

Na ovu akciju s velikim medijskim odjekom su bili pozvani i političari. Na listi gostiju su stajali članovi vlade, službenici berlinskih ministarstava. Bilo je i točno određeno tko bi trebao gdje sjediti: ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere sa suprugom i kancelarka Angela Merkel sa svojim bračnim partnerom trebali su sjediti u prvom redu, govori su već bili pripremljeni. No, od uglednih uzvanika nije došao nitko.

Prazne stolice uglednih uzvanika

Prazne stolice uglednih uzvanika

Umjetnički kolektiv koji je upriličio ovu akciju je na Općinskom sudu u berlinskoj četvrti Charlottenburg zaveden kao "Jurišna jedinica za uspostavu moralne ljepote, političke poezije i veličine ljudskog duha". U službenom glasilu se može pročitati da "umjetnost mora boljeti, provocirati i pružati otpor".

Podijeljene reakcije

Rupert Neudeck, suosnivač humanitarne organizacije Deutsche Notärzte (Njemački liječnici za prvu pomoć) na izbjegličkom brodu Kap Anamur, podržava ovu akciju svim srcem. "U njemačkoj i europskoj javnosti su nam potrebni kameni međaši koji će nam pokazati u kakvim dimenzijama se oko nas događaju povrede ljudskih prava na ovom svijetu", rekao je u razgovoru za DW.

Drugi su pak izrazili kritiku još prije nego što je sporna akcija održana. Političar Stranke zelenih Volker Beck ju je ocijenio kao "čudnu i bez pijeteta", za šeficu Stranke ljevice Katju Kipping je "na samoj granici" dobrog ukusa. Ali Rupert Neudeck, koji sjedi u kuratoriju Centra za političku ljepotu, brani radikalnost umjetnika koji žele samo stvoriti šokantne slike u glavama ljudi: "To što su sporne je, kada su u pitanju ove akcije, pozitivan atribut. Kada ne bi bile sporne onda bi njihov cilj bio promašen. Istu smo diskusiju imali i oko karikatura Muhameda. One su bile još spornije jer se radilo o vjerskim sadržajima. Diskusija oko ovakvih akcija je uvijek poželjna, pa i ona koja se vodi sada ovdje u Berlinu."

Umjetnički aktivisti su već ekshumirali deset leševa u Italiji, Grčkoj i Turskoj u suradnji s tamošnjim imamima, svećenicima i grobarima. Oni su s izričitim odobrenjem članova obitelji umrlih dopremljeni u Njemačku. Aktivisti žele u toj zemlji mrtve dostojno sahraniti i izbjeglicama svjesno dati "posljednje počivalište", kako je za tjednik Der Spiegel izjavio umjetnički voditelj akcije Philipp Ruch.

Philip Ruch se na pogrebu u Berlinu obraća novinarima

Philip Ruch se na "pogrebu" u Berlinu obraća novinarima

Akcionistička umjetnost mora provocirati

Ruch, koji sam sebe zove "glavnim pregovaračem" centra, nije neki politički klaun, već doktor filozofije i iskusni kazalištarac koji je već postavljao predstave u kazalištu Maksima Gorkog u Berlinu, kazalištu u Dortmundu i na kazališnom festivalu Štajerska jesen. Zajedno s internetskim aktivistima Centra za političku ljepotu je 2012. bio nominiran za nagradu koju Deutsche Welle dodjeljuje za najbolji blog. "Akcionistička umjetnost uvijek otvara pitanje gdje su granice umjetničke slobode? Kada neki gledatelji žele Centru za političku ljepotu zabraniti akciju, nikada ne mogu naći adekvatne i vremenu u kojemu živimo primjerene umjetničke izraze za to", samouvjereno na kritike uzvraća Ruch.

Od 2008. godine aktivisti Centra za političku ljepotu konfrontiraju javnost sa spektakularnim umjetničkim akcijama kako bi upozorili javnost na, prema njihovom mišljenju, skandalozne političke prilike. 2014. godine su uklonili iz središta Berlina križeve ubijenih na Berlinskom zidu kako bi ih postavili na graničnoj ogradi Europe. Rupert Neudeck izričito pozdravlja ove aktivnosti. "Sve su to signali koje trebamo da se ovdje u Europi i u Njemačkoj ne utopimo u globalizaciji ravnodušnosti."

Prazna mjesta križeva uklonjenih od strane aktivista CPLJ

Prazna mjesta križeva uklonjenih od strane aktivista CPLJ

"Izolacijski rat" Europe

Trenutno umjetnički aktivisti iz Berlina žele ukazati na pooštrenje politike Europske unije prema izbjeglicama, rekao je Justus Lenz, glasnogovornika Centra za političku ljepotu, u razgovoru za DW. "To je izolacijski rat." Na web-stranici centra su dokumentirane sve posljedice politike prema izbjeglicama u brutalnoj realnosti: izbjeglice koje su se utopile, anonimno bačene u masovne grobnice, mrtva tijela koje je more nanijelo na talijanske obale ugurana u trošnu hladnjaču, ispred nje isušena lokva krvi. Nedostojno čovjeka, poruka je koju ove slike žele poslati.

To je ono što ističe i dugogodišnji predsjednik Berlinske akademije umjetnosti Klaus Staeck u intervjuu za DW: "Ako želimo biti društvo s vrijednostima, onda na njih moramo i misliti. A u to spada i prvi članak njemačkog Ustava. ("Dostojanstvo čovjeka je nepovredivo", op. a.) Svi u društvu imamo tu obvezu." Staeck je ipak kritičan prema akciji berlinskih aktivista. Za njega je provokacija doduše legitimno sredstvo, ali se postavlja i pitanje: "Treba li provocirati samo da bi se provociralo?"

Vrijeme akcije je svjesno izabrano: 20. lipnja UN obilježava Dan izbjeglica. U Njemačkoj će se toga dana po prvi put održati komemoracija i u čast žrtava bijega i progona nakon Drugog svjetskog rata.

Centar za političku ljepotu priprema za iduću nedjelju (21.6.) već novu prosvjednu akciju i Berlinu: "Marš odlučnih" trebao bi se uputiti pred Kancelarski ured, "mrtve doseljenike" tamo položiti i trg pred Uredom "pretvoriti u spomen-područje".