1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Mravi s diplomom agronomije?

Trenutak kad je čovjek počeo uzgajati njemu korisne biljke može se smatrati početkom civilizacije. Ali i određeni mravi uzgajaju "svoje" biljke kave i možda su čak i stvorili te sorte.

Možda najveća promjena u povijesti čovječanstva se dogodila kad se prestalo samo sakupljati korisno bilje, i kad se shvatilo da se ono može i saditi i onda ubirati. Vjerovalo se i da je to nešto što je naučio samo čovjek i da baš zato jesmo to što jesmo. Ili?

Ne baš sasvim: jer mravi na Fidžiju, iz tropske vrste Phildris nagasau ne samo da siju određene vrste biljki kako bi ubirali njen nektar, nego im i ta biljka čije sjeme smještaju visoko u krošnjama drveća, služi i kao stanište.

"To je prva vrsta mrava koja sije svoje buduće stanište", objašnjava botaničarka Susanne Renner s minhenskog Sveučilišta Ludwiga Maximiliana. Kolonije tih mrava djeluju posve očito sa posve jasnim planom za budućnost, a da nemaju ikakve neposredne koristi. Jer kada i zasade to sjeme u kori drveta, marljivo ga gnoje da bi tek nakon tri do pet mjeseci mogli i "useliti" u tu njihovu biljku.

Mravi

Visoko u krošnji, mravi su zasadili svoje buduće stanište: osobitu sortu biljke kave.

Mravi koji uzgajaju biljke kave

"To je posve identično poljoprivredniku koji ubire urod", kaže Renner. Zajedno s Guillame Chomicki ona je dugo ispitivala ponašanje mrava. Kao mogućnost im je stajao otok Borneo ili Fidži, mjesta koja su i inače pravi raj za istraživače kukaca zbog mnoštva vrsta koji tamo živi. Ali takvo istraživanje nipošto nije jednostavno: njen suradnik se morao pentrati na tamošnje drveće da bi promatrao ponašanje mrava. "Satima je proveo u krošnjama i provodio eksperimente", kaže nam Susanne Renner.

Ova znanstvenica je oprezna na pitanje o inteligenciji mrava: jer planirano ponašanje znači racionalnu nakanu što se teško može povezati sa sićušnim insektima. "Koliko se može reći, sve je to kod njih urođeno. Ali mrav mora znati koje sjeme mora zasaditi", kaže nam Susanne Renner. Jer u ispitivanjima su mravima pokušali "podmetnuti" sve moguće druge sjemenke i kave i drugih biljaka. No mravi su redovito uzimali sjemenke samo onih vrsta koje će stvoriti biljku kakvu žele.

Susanne Renner

Susanne Renner

U svakom slučaju, ova interakcija tih kukaca i zasađene biljke je fascinantna: sa jedne strane, mravi pažljivo stražare i nadziru rast mlade biljke i gnoje je svojim izmetom. Isto tako, ne sade je bilo gdje u kori stabla. Mjesto mora biti podesno za buduće stanište pa tako te biljke kave sade u posve određene krošnje divovskih stabala u prašumi kako bi bili što bliže sunčevoj svjetlosti. S druge strane, zasađena biljka raste sa dovoljno šupljina gdje onda mravi mogu smještati svoje larve i gdje će vladati njihova kraljica.

Utvrđeno je kako ti mravi odabiru samo šest različitih sorti kave, ali ono što je zaprepastilo znanstvenike jest činjenica kako je i ta vrsta mrava i te sorte kave - nastale otprilike u isto vrijeme, negdje prije tri milijuna godina. "To je čisto ludilo! To može značiti da je ta vrsta mrava uzgojila baš te sorte kave", kaže nam Renner.

O mravima se još malo zna

Ova znanstvenica nas podsjeća da o mravima zapravo znamo veoma malo, pogotovo ako imamo pred očima da postoji oko 12 tisuća vrsta mrava na svijetu. No "socijalno" ponašanje ovih mrava sa Fidžija se nekim svojim elementima može jedino usporediti sa  drugim "društvenim" kukcima poput termita ili pčela - ili je čak naprednije od toga. Jer upravo ova suradnja tih biljki i kukaca je nevjerojatna, obzirom da se te sorte kave sad uopće i mogu širiti samo uz pomoć tih mrava.

Nije nepoznanica da takve simbioze postoje i u drugim oblicima: određeni mravi tako žive u biljkama za koje "znaju" da će ih braniti od prirodnih neprijatelja. Mravi-listojedi (roda Atta i Aacromyrmex) u Južnoj Americi u svojim gnijezdima i uzgajaju gljive, a i u Europi ima mrava koji uzgajaju čak i druge kukce, konkretno lisne uši. Mravi ih brane od njihovih prirodnih neprijatelja buba-mara, a mravi onda ubiru nektar koje su uši usisale iz biljke.

Biljka kave

Ali biljku kave nekako "znaju" uzgajati i mravi na biranom mjestu krošnje stabla u prašumi.

No u pravilu kod takvih simbioza je korist očigledna i neposredna za sve sudionike. Baš tu su mravi sa Fidžija nešto posve osobito, jer oni odabiru, siju i onda koriste biljku koju su uzgojili. Ali makar su dane proveli u krošnjama tropskog drveća, Susanne Renner priznaje: "Da je ta suradnja tih mrava i biljke kave toliko specifična, zapravo smo otkrili posve slučajno."

Preporuka uredništva