1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Mržnja prema Zapadu i "narodnim izdajnicima"

Otkrivanje jedne terorističke ćelije s desnoradikalnom pozadinom u Njemačkoj ponovno je usmjerilo pažnju javnosti prema ovom dijelu političkog spektra. Desni ekstremizam je naravno prisutan i na jugoistoku Europe.

default

U Srbiji su na meti desnog ekstremizma ne prvenstveno stranci nego pripadnici skupina koje se ističu po nekoj osobitosti. „Desnim ekstremistima su na meti prije svega nacionalne manjine, zatim Romi, koji su naravno posebno u istočnoj i jugoistočnoj Evropi vidljiva i laka meta za sve vrste ekstremizama. Naravno, ne treba zaboraviti, kao i u svakoj zemlji, i u Srbiji su seksualne manjine uvijek meta svih desnih ekstremista,“ kaže Dragan Popović, direktor beogradskog Centra za praktičnu politiku.

Narodni izdajnici i mržnja prema Zapadu

Prosvjedi protiv homoseksualaca u Beogradu

Klerikalni element

Popović tvrdi kako postoji i specifičnost kada je riječ o Srbiji a to je fokusiranje na takozvanim „narodnim izdajnicima“ pri čemu se uglavnom misli na građane koji se zalažu za otvoreno društvo, za ljudska prava, i za građansko društvo. „Tako da u Srbiji imamo malo jači pritisak na organizacije civilnog društva, na nekakve pojedince ili intelektualce koji propagiraju otvoreno i demokratsko društvo. Oni su znatno češće meta ekstremnih grupa, nego što su to nacionalne manjine u posljednje vrijeme“, smatra Popović. No, kako smatra Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, desni ekstremizam je u Srbiji dobio, i to je njegova sljedeća specifičnost, ogroman javni i medijski prostor, kao i podršku dijela akademske zajednice i Srpske pravoslavne crkve (SPC). Prema njezinom mišljenju ideološka pozadina desnog ekstremizma u Srbiji se u najvećoj mjeri oslanja na mržnji prema Zapadu. „Ono što je zajedničko svim tim grupacijama jest antieuropejstvo, antizapadnjaštvo, a zatim i protivljenje konceptu ljudskih prava. Oni se znači uglavnom fokusiraju na srpstvu, domaćinstvu, na konzervativnim vrijednostima. Crkva je tu njihov glavni ideološki simpatizer, u smislu što i sama crkva promovira taj konzervativni, rekla bih i arhaičan model vrijednosti“, kaže Biserko.

Jak klerikalni element

Prosvjedi protiv Parade ponosa u Beogradu 2010.

Prosvjedi protiv "Parade ponosa" u Beogradu 2010.

Dragan Popović ukazuje i na ideološko šarenilo desnog ekstremizma u Srbiji. "Tu se uzima dosta toga iz neonacističkih pokreta u svijetu, a zatim se to ovdje kombinira s nekom domaćom inačicom ekstremističkih ideja", kaže Popović. On također upozorava na prisutnost klerikalnog elementa u takvim grupacijama, što je isto tako jedna od razlika u odnosu na ekstremističke pokrete na Zapadu: „Tamo nema, u tim ekstremno desničarskim grupama, toliko jako i često prisutnog klerikalnog momenta. Ovdje u Srbiji je on gotovo uvijek prisutan. Znači, oni uzimaju dio iz crkvene mitologije, uvijek se pokrivaju crkvenim obilježjima, i naravno pokušavaju pronaći saveznike u vidu pojedinih svećenika, pa na žalost čak i vladika Srpske pravoslavne crkve.“

No Popović istodobno zaključuje kako desni ekstremizam u Srbiji ipak nije toliko radikalan u smislu posljedica. "Ima, naravno, slučajeva nasilja, ali nemamo ipak desničarske grupacije, kakve postoje na Zapadu, koje su vrlo agresivne i čije djelovanje se vrlo često završava ubojstvima. Ali i sve to ne govori u prilog Srbiji. Na Zapadu su takve grupacije duboka margina, a ovdje s njima koketiraju političke elite, i upravo stoga one nisu toliko sklone nasilju; razlog za to je što desničarske grupe smatraju da čak mogu postati dijelom mainstreama, i da neke svoje ideje mogu ubaciti i u službene političke tijekove", zeključuje Popović.

Autor: Ivica Petrović, Beograd
Odgovorni urednik: N. Kreizer

Preporuka uredništva