1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Mržnja prema židovima najnormalnija pojava"

Anisemitizam nije samo prisutan u desno radikalnim političkim strankama i neonacističkim udruženjenjima. On je etabliran i u takozvanom srednjem sloju njemačkog društva, i to navodno nije ništa novo.

Uništeni židovski nadgrobni spomenici

Uništeni židovski nadgrobni spomenici

Antisemitizam je u Njemačkoj još uvijek raširen – to je rezultat rada komisije stručnjaka koji su po nalogu njemačkog Bundestaga i njemačke vlade u rujnu 2009. godine započeli s istraživanjem. Ono je trajalo više od godinu a rezultati su sažeti na oko 200 stranica, u knjizi koja je sada predstavljena u Berlinu.

Mržnja prema židovima kao povezna nit

Članovi istraživačke komisije

Članovi istraživačke komisije

„Rezultat našeg istraživanja prikazuje situaciju kakva je sada; antisemitizam postoji u političkom radikalizmu ali i u širim slojevima njemačkog društva“, rekao je glasnogovornik spomenute komisije, Peter Longerich i dodao kako je antisemitizam još uvijek najdublje ukorijenjen u desno radikalnim političkim strujama u Njemačkoj. Iz ovih krugova potječu ili su još uvijek njezin sastavni dio i najveći broj onih koji su doista i počinili neko krivično djelo nad židovima ali i nad muslimanima. Rezultati istrage međutim isto tako pokazuju kako je antisemitizam prisutan i velikoj mjeri i u islamskim krugovima – mržnja prema židovima očito je na neki način „povezna nit“ koja veže radikalne struje kako one u Europi tako i na Bliskom istoku. Do koje točno mjere se međutim mržnja prema židovima može primijetiti u njemačkim muslimanskim i islamskim zajednicama, to za sada nije precizno istraženo.

Predrasude prema Holokaustu i Izraelu

Knjižica s izvješćem nove komisije

Rezultati istraživanja su zabrinjavajući

Ono što međutim stručnjacima zadaje najviše brige nisu toliko desno radikalne stranke i udruženja, već činjenica da se antisemitizam sve više širi na šire slojeve društva, prije svega na takozvanu srednju klasu. Iako, kako kaže, povjesničar Julius Schnöps, „ antisemitizam u srednjoj klasi zapravo nije ništa novo. Ne može se reći da je on odjednom u ove slojeve stigao, on je ovdje prisutan oduvijek, no u posljednje vrijeme se sve više „etablira“.

Isto tako posebno su česte i predrasude vezane za Holokaust kao i državu Izrael. Česte su usporedbe, kažu stručnjaci, izraelske politike prema Palestincima i progona i masovnog uništenja židova tijekom nacionalsocijalizma u Njemačkoj. „Ukoliko u antisemitizam ubrajamo i antisemitsku kritiku države Izraela, tada čak možemo reći da je ova pojava zabilježena čak između 40 i 50 posto njemačkog stanovništva“, kaže Juliane Wetzel iz Centra za istraživanje antisemitizma na Tehničkom sveučilištu u Berlinu. Posebno je opasno i to što ove struje, dodaje ona, nije moguće u potpunosti zabraniti ili zaustaviti budući da se propaganda ovakvog tipa širi prije svega putem interneta.

Istražiti mišljenja migranata iz Istočne Europe

Antisemitizam nije samo pojava na neonacističkoj sceni

Antisemitizam nije samo pojava na neonacističkoj sceni

Za poboljšanje situacije, stručnjaci predlažu zapravo samo jedno rješenje: bolje obrazovanje, posebno na području povijesti i politike. Oni isto tako naglašavaju da bi bilo itekako korisno kada bi se ovakve studije radile ne samo „uopćeno“ već i na konkretnim migrantskim skupinama njemačkog društva, i to ne samo u islamskim ili muslimanskim zajednicama. Tako bi primjerice bilo korisno istražiti raširenost mržnje prema židovima kod migranata iz istočne Europe, posebno iz Rusije. A na ovim novim istraživanjima, prema mišljenju Komisije, trebali bi sudjelovati kako pripadnici policije tako i službenici Ureda za zaštitu ustavnog poretka.

Autorica: Bettina Marx, ard, / Željka Telišman

Odg.ured: S. Matić

Preporuka uredništva