1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Mozart posvuda

Kad se prije 250 godina, 27. siječnja 1756. u Salzburgu rodio Wolfgang Amadeus Mozart nitko nije mogao slutiti da je na svijet došao jedan od najvećih glazbenih genija u povijesti. Život skladatelja «Male noćne muzike» i «Čarobne frule» do danas prate legende, pri čemu se često zaboravlja da je Mozart prije svega puno radio.

Njegova najveća strast bilo je glazbeno kazalište. Iako su među njegovih 626 djela samo 22 opere, osobito one su i danas posvuda prisutne.

U Mozartovoj godini i neke koncertne dvorane u Sjevernom Porajnju i Westfaliji poklanjaju veću pozornost Mozartovim djelima, nakon što je nekoliko godina bio prilično zapostavljen. A na opernim pozornicama nikad i nije prestajao trijumfirati, iako će u ovoj godini biti prisutniji.

Na Rajnskoj operi u Duesseldorfu, na kojoj se inače moglo vidjeti gotovo kompletnog Mozarta, ove će godine biti postavljena «La clemenza di Tito» u režiji Christopha Nela. Premijera je 4. veljače. Bonnska opera se nakon secirajuće inscenacije «Don Giovannija», koju se može ponovo vidjeti na Mozartov rođendan, drži prilično suzdržano. Bit će izvedeno samo njegovo mladenčako djelo «Apolon i Hijacint».

U Dortmundu se do sredine veljače može još vidjeti «Cosi fan tutte» u režiji Gabriele Rechs, a od kraja siječnja na programu je «Otmica iz Seraja» u režiji direktorice opere Christine Mielitz. U Aachenu niz Mozartovih vladarskih drama započima «La clemenza di Tito» u režiji Ludgera Engelsa.

U Gelsenkirchenu od prosinca dvoranu puni «Figaro» u režiji Immoa Karamansa. U Wuppertalu je na programu «Zaide», u Krefeldu i Moenchengladbachu Mascha Poerzgen postavlja dječji šarenu «Čarobnu frulu», od srdine ožujka Christian Tombeil «Cosi fan tutte», a od kraja ožujka slijedi Mozartova dječja opera «Bastian i Bastiana».U Haagenu je na programu «Čarobna frula», u Bielefeldu «Otmica», u Muensteru «La clemenza di Tito». Upadljivo je da se ovo teško djelo sve češće izvodi.

Koelnska opera je prošle sezone postavila «Idomeneo» u neobičnoj režiji Christofa Nela, a u ovoj sezoni Mozartovugodinu obilježava više ironično – inscenacijom «La Cifre», Mozartovog suparnika Antonia Salierija.

U Berlinu je Mozart boravio samo kratko, ali je tamo prisutan kao u rijetko kojem drugom gradu. Državna knjižnica u Berlinu posjeduje najveću zbirku originalnih Mozartovih notnih zapisa, oko 300 od ukupno 550 koliko se u čitavom svijetu nalazi u vlasništvu državnih ustanova.