"Motovun se recesiji smije u lice"

S već ustaljenih 20-ak tisuća posjetitelja, među kojima su mnogi odrastali upravo uz uvijek jake i dojmljive filmske naslove, ali i legendarne cjelodnevne tulume na istarskom “brdu filmova“, ta se manifestacija ne bi trebala bojati za svoju budućnost. Organizatori festivala prepreke uspješno nadilaze atraktivnom glavnom konkurencijom, tematskim popratnim programima, ali i novim načinom financiranja.

Otkada je još početkom godine, nakon prekida suradnje sa svojim tradicionalnim glavnim sponzorom, motovunski festival, uz šibenski festival djeteta, postao jedna od prvih žrtava recesijskoga “stezanja remena“, čelni ljudi manifestacije uglavnom su izbjegavali tu temu, čemu su ostali dosljedni i uoči početka festivala.

Pomoć i od strane Europske komisije

“Doista ne bih želio da ljude koji za to nisu dužni, mučiti da slušaju našu kuknjavu o tome što se događa iza kulisa, najvažnije je da smo uspjeli napraviti festival koji se neće razlikovati od uobičajnih izdanja“, kaže direktor Motovun film festivala, Igor Mirković koji ipak priznaje da je ove godine bilo najteže sastaviti kraj s krajem. Snalažljiva festivalska ekipa se - umjesto plašljivim korporacijama - za financijsku potporu odlučila obratiti Europskoj komisiji koja kroz program MEDIA pomaže audio vizualne djelatnosti koje promoviraju europski film. “U bližoj i daljoj okolici jedini festivali koji su uspjeli dobiti tu podršku bili su Motovun i Animafest. Zato taj uspjeh doživljavamo kao veliko priznanje, a iskreno govoreći bez MEDIA-e ove godine festival ne bismo uspjeli napraviti“, priča Mirković. Teški ekonomski trenutak, nastavlja Mirković, festival je u svoju korist okrenuo i programskom reakcijom na globalnu situaciju.

Cjelodnevne filmske programe svakoga će dana, naime, otvarati ciklus “Pohlepa i siromaštvo“: “Siromaštvo i rubni slojevi društva bili su uvijek fantastična inspiracija za filmaše pa smo pokušali izdvojiti filmove koji na najbolji način govore o ljudima s dna, a kako bismo sagledali i drugu stranu medalje uveli smo i temu pohlepe, koja nas je i dovela u trenutnu situaciju.“

Malo praznovjerja ne škodi

Tako će prvi film na programu biti “Pohlepa“ Ericha von Stroheima iz 1925. Tu su i primjerice Chaplinova “Zlatna groznica“ te Stoneov “Wall Street“, a na krizu su organizatori reagirali i uvođenjem “žirija nezaposlenih“ koji će odlučivati o priznanju Amnesty Internationala. Među ukupno 65 filmova koji će se prikazati na MFF-u u međunarodnoj i regionalnoj konkurenciji natjecat će se 22 naslova, koji su, ističe Igor Mirković, nastali van holivudske tvornice komercijalnih hitova. “Pretpostavljam da će se pobjednici Cannesa i Berlina lako izboriti za svoju publiku, međutim imamo i malih filmova koji nemaju takvu reputaciju. To je primjerice sjajan poljski film “Pukotina“ koji govori o bliskim nam problemima nasljeđa komunističkih tajnih službi“, priča Mirković. Tu je i film “Promatrači ptica“, dodaje on, koji se veže na recesijsku temu, jer govori o brazilskim indijancima starosjediocima. Unazad nekoliko godina MFF publici nudi i širi uvid u kinematografije zemalja, koje se rjeđe nađu na kino repertoarima.

Ovaj put zemlja partner je Finska, koja – kako priznaje Mirković – nije odabrana nimalo slučajno: “U pitanju je zapravo malo i praznovjerje. Ovo je naša 11. godina, otvara se nova dekada, a naša prva projekcija prvog festivala upravo je bio finski film “Juha“ Akija Kaurismäkija koji smo prikazali uz klavirsku pratnju. Pokazalo se da nam je takav početak donio sreću jer za nama je deset jako dobrih godina, pa smo pomislili da će nam Finska donijeti sreću i za sljedećih 10 godina“, nada se Igor Mirković.

Finska će se predstaviti retrospektivama dokumentarnih i igranih filmova, gost festivala bit će ugledni redatelj Mika Kaurismäki, koji je sa svojim bratom Akijem obilježio novije razdoblje nacionalne kinematografije, a bit će i koncerata finskih glazbenika. Publiku će zasigurno privući i ciklus “Das ist Walter“ koji donosi presjek partizanskih akcijskih filmova čime će se – uz povijesni odmak – pokušati ponovno procijeniti taj nekada izuzetno produktivni žanr. Nagrada “50 godina“, koja se dodjeljuje velikanima hrvatskog filma s pola stoljeća staža, ove će godine biti uručena doajenu Zagrebačke škole animiranog filma, Nedjeljku Dragiću.

Autor: Vid Mesarić

Odg. ur.:Željka Telišman