1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Moralno pravo na nacionalni muzej dizajna

Njemačka tradicija dizajna poznata je po cijelom svijetu i redovito svojim inovacijama predstavlja avangardu. Sad se prave planovi o otvaranju nacionalnog muzeja dizajna. Financiranje, kažu, ne bi trebalo biti problem.

Čajnik, Marianne Brandt, 1924.

Čajnik, Marianne Brandt, 1924.

Od Pfaffove šivaće mašine i čajnika Marianne Brandt do Volkswagenove "bube", njemački je dizajn čuven. Stoga će mnoge iznenaditi kad čuju da Njemačka nema svoj nacionalni muzej dizajna.

VW buba

Poznata VW "buba"

Sad je Njemačko vijeće za dizajn odlučilo da je došlo vrijeme da se nešto poduzme. "Regionalni muzeji za dizajn usredotočuju se na 19. i rano 20. stoljeće, na primijenjenu umjetnost Art Nouveaua, ali ne na industrijski dizajn. Oni isto tako rado razdvajaju dizajn od kulture", kaže šef Njemačkog vijeća za dizajn Andrej Kupetz. "Mi želimo otkriti nove načine izlaganja dizajna, a da ga pri tome ne reduciramo samo na umjetnost."

Vijeće, koje okuplja 170 članova iz najrazličitijih sektora, vjeruje da ljudi najčešće uopće ne mogu pojmiti u kojoj je mjeri dizajn imao utjecaja na kulturu. Oni su utemeljili zakladu preko koje će se financirati Njemački muzej dizajna, koji bi trebao biti izgrađen u Berlinu.

Dizajn Waltera Gropiusa, stol i stolica

Dizajn Waltera Gropiusa

Dizajn za svaki dan

Najbliže nekom muzeju dizajna na nacionalnoj razini u Njemačkoj je privatni Muzej dizajna Vitra u Weilu na Rajni, nedaleko od švicarske granice u pokrajini Baden-Württembergu. U njemu se nalazi jedna od najvećih zbirki modernog namještaja na svijetu. No, taj se muzej prije svega zanima za unutarnji dizajn.

Muzej Nova zbirka međunarodnog dizajna u Münchenu ima nešto veći transdisciplinarni pristup, pa organizira izložbe koje podcrtavaju preklapanja između umjetnosti, dizajna, arhitekture i grafike. No, ne prati se razvoj industrijskog dizajna koji je stalno prisutan u svakodnevnom životu.

Walter Gropius

Walter Gropius, 1961.

"Njemačkoj nedostaje jedan pravi nacionalni muzej dizajna koji bi se usredotočio na industrijski razvoj poslije Drugog svjetskog rata. Mi predlažemo muzej koji bi pokazivao u kolikoj je mjeri industrijski dizajn integriran u svakodnevnu kulturu i kako on oblikuje naše društvo", kaže Kupetz.

Profesor na Državnoj akademiji za dizajn u Karlsruheu Volker Albus se s time slaže: "Danas nije dovoljno u muzej postaviti tek nekoliko stolica. Mora se voditi dijalog oko koncepta dizajna."

Digitalizacija svakodnevnog života je nešto što sigurno ima utjecaja na to kako danas, recimo, izgledaju mali prenosivi uređaji. Appleov bijeli minimalizam, na primjer, potpuno jasno dokazuje kako dizajn nije samo stvar funkcionalnosti, već i stila. Dok se ljudi stalno nanovo opskrbljuju komunikacijskom opremom, Vijeće za dizajn smatra kako se u postojećim muzejskim zbirkama ne vodi računa o takvim stvarima.

Svjetiljka bauhausovca Wilhelma Wagenfelda

Legendarna svjetiljka bauhausovca Wilhelma Wagenfelda

Bauhausov model

Jedinstvena razina intelektualnog i filozofskog angažmana u području dizajna u Njemačkoj je vjerojatno svoj povijesni trenutak dostigla u Bauhausu. Ideal Bauhausa, kojeg je 1919. u njemačkom gradu Weimaru utemeljio arhitekt Walter Gropius, bio je da kombinira arhitekturu i industrijski dizajn s lijepom umjetnošću, kako bi se stvorilo "totalno" umjetničko djelo.

Bauhaus je postao sinonim za modernizam: Laszlo Mohoy-Nagy, Piet Mondrian, Josef Albers i Vasilij Kandinsky - svi su oni tamo predavali. Predmeti kao što su arhitektura, tipografija, grafički i industrijski dizajn, bili su svi duboko pod utjecajem rada ove škole.

Radio prijemnici

Dieter Rams za Braun

Bauhaus je morao zatvoriti svoja vrata 1933. zbog pritiska nacističkog režima a kao rezultat toga, pala je kvaliteta njemačkog dizajna. Kad je Njemačka prvi put nakon rata sudjelovala na međunarodnim izložbama proizvoda za svakodnevnu upotrebu, brojni su njeni izlošci doživjeli neuspjeh.

No u poratnim se godinama njemačka industrija brzo oporavila i pojavila su se poznata imena poput Dietera Ramsa koji je dizajnirao elektroničke proizvode za tvornicu Braun.

Sjajan dizajn

U duhu Bauhausova stremljenja za inovacijom i naprednim razmišljanjem, njemački dizajner Rafael Horzon je već ponudio dizajn za zgradu novog muzeja. Ogromna staklena kugla, promjera 500 metara. On bi muzej rado vidio na središnjem mjestu u Berlinu, na Schloßplatzu, na mjestu gdje je stajao Gradski dvorac. Budući da grad Berlin ne može sam financirati ovaj projekt, zaklada traži privatne sponzore prije no što državi predstavi konkretan prijedlog. Kupetz je uvjeren da će Vijeće, zahvaljujući svojim dobrim vezama u svijetu industrije, moći naći sponzore.

"Njemačko se gospodarstvo i te kako temelji na dizajnu. Autoindustrija na primjer svoju dobru prodaju temelji na jedinstvenom razvoju dizajna. Njemačka treba mjesto gdje će se to prezentirati baš kao i proizvodi iz budućnosti", tvrdi Kupetz. On procjenjuje da bi prva izložba mogla biti otvorena već 2013.

Autor: Helen Whitte/ Snježana Kobešćak

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva