1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Moldavija - izbori u zaboravljenom kutku Europe

U nedjelju 28. studenog Moldavci iznova izlaze na birališta. Ovaj put se bira novi saziv Parlamenta. No građani ove zemlje na rubu Europe su umorni od politike, a neki i od demokracije.

Nemiri u Moldaviji

Svježa sjećanja na prošlogidšnje nemire

Pogled na glavnu ulicu Kišinjeva, metropole Republike Moldavije, na neki način dočarava situaciju u ovoj tranzicijskoj državi na istoku Europe. Asfalt s jedne strane dijele limuzine luksuznih, uglavnom njemačkih marki, nerijetko zatamnjenih stakala i s profesionalnim vozačem za upravljačem. A s druge strane prepuni trolejbusi iz sovjetskih vremena i sabirni oronuli taksiji, prepuni putnika koji si ne mogu priuštiti vlastiti prijevoz. Iako su u većini tranzicijskih zemalja europskog istoka socijalne razlike očigledne u Moldaviji su one još izraženije. Jer ova mala država stiješnjena između Rumunjske s jedne i Ukrajine s druge strane, gotovo dvadeset godina nakon osamostaljenja kaska za svim svojim susjedima.

Umor od demokracije

Kišinjev

Socijalne razlike u Kišinjevu vidljive na svakom koraku

Moldavci su razočarani u demokraciju. Stoga ni ne čudi da uoči parlamentarnih izbora 28. studenog malo toga na ulicama Kišinjeva upućuje na predizbornu kampanju. Stanovništvo ima u glavi druge probleme osim politike. Visoke cijene, male plaće i mirovine. "Od politike ne očekujem ništa. Ionako su to sve sami prevaranti", kaže jedna slučajna prolaznica. Druga priželjkuje veće plaće i sigurniju egzistenciju. Većina građana jednostavno želi bolji život. Tko će im taj bolji život omogućiti još uvijek nije poznato. Na izborima je sve moguće: kako povratak komunista tako i ostanak proeuropske koalicije na vlasti. No znakovito je da simbol demokracije u Moldaviji, zgrada parlamenta, još uvijek stoji neobnovljena nakon nasilnih prosvjeda u travnju 2009. Tada su građani, sumnjajući u izbornu prijevaru vladajućih komunista, izišli na ulice i prosvjedima, u kojima je između ostalog gorjela i zgrada parlamenta, izborili nove izbore. No dolazak prozapadnih snaga na vlast sredinom prošle godine nije donio stabilnost u zemlji. Zbog odnosa u parlamentu nije uspio izbor novog predsjednika tako da se na čelu države nalazi obnašatelj dužnosti Mihail Ghimpu. Politički vakuum učvrstio je nedavno propali referendum na kojem se trebalo odlučiti hoće li Moldavci ubuduće direktno birati predsjednika. Na referendum je izašlo manje od 30 posto birača tako da je on proglašen neuspjelim. Politolozi strahuju da ista sudbina očekuje i parlamentarne izbore.

Posljednji spas Europa?

Zgrada Parlamenta u Kišinjevu

Simbol poljuljane demokracije - oštećena zgrada Parlamenta

Zapadni promatrači ovakav razvoj događaja drže opasnim. "Mislim da jedan dio stanovništva još uvijek nije shvatio da su izbori važan i sastavni dio demokracije. Svaki pojedinac ima priliku na izborima dati glas onom koga smatra sposobnim za rješavanje problema", smatra Dirk Schübel, veleposlanik Europske unije u Moldaviji. On je Moldaviji obećao pomoć i suradnju Bruxellesa ali prvo su na redu reforme koje i stanovnicima Hrvatske djeluju poznato: borba protiv korupcije, reforma pravosudnog sustava i smanjenje državnog aparata. Profesorica komparativne književnosti Christina Grossu predaje njemački na Sveučilištu u Kišinjevu i skeptična je glede spremnosti svojih sugrađana na sudjelovanje u demokratskim procesima. "Još uvijek vlada mišljenje da je država ta koja se treba za sve pobrinuti. I toliko dugo dok ljudi misle da nam drugi trebaju rješavati probleme, nećemo na zelenu granu", smatra Grossu.

Pročitajte na sljedećoj stranici: Kamo idu mladi?

Preporuka uredništva