1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Moldavija - iduće poprište sukoba?

Rat u Ukrajini i njegove posljedice i dalje uznemiruju EU i NATO. Sada se u središtu pozornosti našla Republika Moldavija. Zapadni političari se boje da bi ona mogla skrenuti s proeuropskog kursa i okrenuti se Rusiji.

Najnovije upozorenje NATO-a da bi se „ruska agresija“ mogla proširiti i na Republiku Moldaviju izazvalo je različite reakcije u toj bivšoj sovjetskoj republici. Prošlog tjedna je glavni zapovjednik NATO-a general Philip Breedlove u američkom Kongresu rekao da ruske postrojbe razmještene u Transnistriji trebaju „spriječiti približavanje Moldavije Zapadu“. On tvrdi da postoji i široka informacijska kampanja ruskih medija u Moldaviji.

I njemačka kancelarka Angela Merkel je sa zabrinutošću reagirala na razvoj situacije u toj regiji. Poslije razgovora s rumunjskim predsjednikom Klausom Iohannisom u Berlinu ona je izjavila kako se „nada da se ukrajinski scenarij neće ponoviti u Republici Moldaviji“. Dodala je i da ne treba zaboraviti zamrznuti sukob u Transnistriji kao ni činjenicu da su „propali svi međunarodni pokušaji da se ta kriza riješi“.

Parlament

U moldavskom parlamentu jaka je proruska struja

U Transnistriji je smješteno još oko 2.000 ruskih vojnika, iako se Rusija još 1999. obvezala na povlačenje svojih postrojba i oružja s tog područja. Ta separatistička regija se poslije krvavog rata početkom 90-ih godina odcijepila od Moldavije i proglasio neovisnom. Njezino prorusko vodstvo se nada da će se priključiti Ruskoj Federaciji.

Politički zaokret u Kišinjevu?

Nova vlada Moldavije dosada nije reagirala na znakove upozorenja. Premijer Chiril Gaburici, koji je tek dva tjedna na toj dužnosti, pokušava uvjeriti Europsku uniju da će Moldavija ostati na svom „proeuropskom“ kursu. „Proeuropski“ savez tri stranke, koji je pobijedio na parlamentarnim izborima, nije uspio formirati vladu. Dvije od te tri stranke, Liberalni demokrati i Demokrati, poslije dugog natezanja su formirale manjinsku vladu koja je upućena na podršku oporbenih komunista. Sada zagovornici približavanja Europskoj uniji strahuju da bi se Moldavija mogla više približiti – Moskvi.

„Upozorenja treba ozbiljno shvatiti“

Moldavski politolog Oazu Nantoi vidi čitav niz opasnosti za svoju zemlju. U razgovoru za DW on je rekao da je jedna od tih opasnosti „takozvana peta kolona Rusije“ u moldavskom parlamentu. To, kako kaže, nije samo Socijalistička partija, koja je na otvorenom proruskom kursu, već su i zastupnici drugih stranaka protiv „proeuropskog“ usmjeravanja Kišinjeva.

Ovaj politolog upozorava na opasnost od utjecaja Rusije na predstojeće izbore u autonomnoj moldavskoj regiji Gagauziji. I tamo su proruski separatisti zaprijetili priključivanjem Ruskoj Federaciji. Nantoi je potvrdio da je Moskva u „informacijskoj ofenzivi“ o kojoj je govorio general Breedlove i rekao da ruski televizijski programi dominiraju na moldavskom medijskom tržištu.

Republika Moldavija i Transnistrija

Republika Moldavija i Transnistrija, koja se 1992. proglasila samostalnom, ali ju je priznala samo Rusija

No, najveću opasnost još uvijek predstavljaju rasprostranjena korupcija i slaba vlada. Država koja nije u stanju jamčiti pravni poredak, red i političku stabilnost dok se na njenoj granici vodi rat, „neće biti u stanju suprotstaviti se ni agresivnoj ekspanzionističkoj politici Ruske Federacije“, rekao je Nantoi za DW.

„Situacija se zaoštrava“

Bivši moldavski veleposlanik u Moskvi Anatol Taranu smatra da njegova zemlja treba računati s novim provokacijama Rusije. „Kada europski i američki političari ukazuju na moguće prijetnje, onda je to jasan znak da se situacija zaoštrava“, rekao je Taranu u razgovoru za DW. On smatra da to vlada u Kišinjevu mora uzeti u obzir i povećati sigurnosne standarde da bi spriječila moguću vojnu akciju.

Anatol Taranu

Anatol Taranu

Relativna sigurnost za Moldaviju će postojati samo ako Kišinjev bude produbio svoje odnose s EU-om i NATO-om, smatra Taranu. Ali on nije siguran da nova moldavska vlada slijedi taj cilj. Neutralnost te zemlje, ugrađena u njen Ustav, ne postoji, dodaje i objašnjava: „Jer dok god su ruske postrojbe razmještene na moldavskom tlu bez odgovarajuće odluke vlade ili parlamenta u Kišinjevu, ne može se govoriti o neutralnosti.“

Novi moldavski ministar obrane Viorel Cibotaru ne vidi nikakav konkretan rizik u pogledu širenja ukrajinskog sukoba na Moldaviju. Pa ipak je zabrinut. U jednom novinskom intervjuu je rekao da su sve obrambene strukture Republike Moldavije u stalnom stanju pripravnosti da bi odmah reagirale na moguće rizike.

Prema posljednjem izvještaju Međunarodnog instituta za strateške studije, moldavska vojska ima 5.300 aktivnih vojnika. U slučaju vojnog sukoba, mogla bi mobilizirati još 700.000 građana. Oružani sustav Moldavije potječe uglavnom još iz sovjetskih vremena. 2014. je proračun za obranu iznosio preračunato 20 milijuna eura, što je 0,3 posto bruto društvenog proizvoda. Toliki je i proračun Moldavske akademije znanosti.

Preporuka uredništva