1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Moldavija bira: na Zapad ili Istok?

Građani Moldavije biraju novi sastav parlamenta. Mnogi ovim izborima pripisuju sudbonosni značaj. Odlučuje se ni manje ni više nego hoće li zemlja nastaviti proeuropski kurs ili se okrenuti Rusiji.

Republika Moldavija bi se trebala približiti Europskoj uniji - to je deklarirani cilj prozapadne koalcije koja je na vlasti u Kišinjevu već pet godina. Rezultat te politike mogao se vidjeti prošloga ljeta: tada je potpisan Sporazum o pridruživanju Europskoj uniji, kao i onaj o slobodnoj trgovini. Od travnja 2014. Moldavcima više ne treba ni viza za turistička putovanja u Šengenski prostor. Na reakciju Moskve nije trebalo dugo čekati: ona je stigla u vidu za Moldavce ekonomski bolne

zabrane izvoza vina, voća, povrća i mesa u Rusiju

.

Ova istočnoeuropska zemlja je jedna od najsiromašnijih u Europi. Tijekom svoje turbulentne povijesti pripadala je Ruskom carstvu, zatim od 1918. Rumunjskoj, a poslije Drugog svjetskog rata Sovjetskom Savezu. Oko 70 posto stanovništva čine rumunski Moldavci, oko desetak posto je Rusa i Ukrajinaca. Iako je rumunjski službeni jezik, u de facto otcjepljenom Pridnjestrovlju i autonomnoj Gagauziji govori se ruski.

Moldavija izvozi vino - prije embarga i Rusiji

Moldavija izvozi vino - prije embarga i Rusiji

Neizvjesna utrka

Aktualna ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da će utrka proeuropskih liberala i demokrata s proruskim komunistima i socijalistima biti odlučena u foto finišu. Stanovništvo je, naime, podijeljeno: 44 posto je za europske integracije, 43 posto za približavanje Rusiji. Komunisti bivšeg premijera Vladimira Voronina imaju blagu prednost u odnosu na Liberalno-demokratsku i Demokratsku stranku, ali će im za formiranje vlade biti potreban i solidan rezultat socijalista ili manjih proruskih stranaka. Ideje tog tabora najeksplicitnije formulira čelnik socijalista Igor Dodon koji bi, kaže, u slučaju dolaska na vlast odmah poništio sporazume s EU-om i okrenuo se euroazijskim integracijama.

Predsjednik Ustavnog suda Alexandru Tanase u uputio je emocionalan apel građanima Moldavije da izađu na birališta. "U Moldaviji izbori nisu politički, nego geopolitički", rekao je dodavši kako ne želi da "Moldaviju vode političari koji se vesele ruskom embargu protiv vlastite zemlje".

Mihai Ghimpu

Mihai Ghimpu

Bivši privremeni predsjednik Mihai Ghimpu, šef liberala, potvrđuje za DW da će u slučaju izborne pobjede zemlja ostati na europskom kursu. On kaže da je jasna pozicija nemačke kancelarke Merkel u ukrajinskoj krizi "važna poruka" za Moldaviju. Merkel je nedavno, kritizirajući politiku Vladimira Putina, upozorila na opasnost od rasplamsavanja požara u Europi i osim Ukrajine, spomenula Moldaviju, Gruziju i Srbiju kao države koje su u opasnosti od ruskog utjecaja.

Odlučuje dijaspora

Odlučujući čimbenik bi mogla biti izlaznost u ovoj zemlji u kojoj je mnogo neodlučnih, ali još više potpuno razočaranih i rezigniranih teškim siromaštvom i korupcijskim skandalima. Važni će biti i glasovi Moldavaca iz dijaspore – od četiri milijuna stanovnika, čak pola milijuna trenutno radi u Rusiji, a još toliko pretežno mladih studira i radi u Europskoj uniji. Više od pola milijuna ima i rumunjsko državljanstvo, što znači da su oni ujedno i državljani EU-a. Ukoliko ti ljudi izađu na izbore, smatraju upućeni promatrači, konačna odluka bit će proeuropska.

Rusija kažnjava Moldaviju

Preporuka uredništva