1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Mogu li učenici u BiH dobiti „izvrstan udžbenik“?

U organizaciji njemačkog Instituta Georg Eckert u Sarajevu je upriličena radionica „Izvrstan udžbenik“. Sudionici iz BiH i Njemačke razmijenili su iskustva i diskutirali o nedostacima sustava obrazovanja u BiH.

Eckhart Fuchs,

Eckhart Fuchs

U postkonfliktnim društvima, poput bosanskohercegovačkog, obrazovni sustav se često zloupotrebljava u ideološke svrhe. U bh. nastavnim programima povijesne činjenice, posebno one iz razdoblja od 1992. do 1995. godine, predočene su selektivno i(ili) tumačene na različite načine. Pri tome se, ne samo u udžbenicima povijesti često koristio uvredljiv sadržaj, odnosno jezik mržnje.  

„Onda su došli stranci“, kaže D.B. iz istočnog Sarajeva, prisjećajući se kako su sporni sadržaji izbačeni iz udžbenika povijesti. „Sjećam se da su prije nekih deset ili jedanaest godina, kada sam pohađao prvi razred gimnazije, na sat povijesti s profesoricom ušli i neki stranci. Ona nam je rekla da otvorimo udžbenike, što smo i učinili. Oni su potom ispečatili naslove koji su se odnosili na ratna zbivanja od 1991. do 1995. godine. Na pečatima je pisalo 'zabranjen sadržaj'. Mi na to nismo obraćali pažnju jer nama je najbitnije bilo da je knjiga skraćena za nekih četrdesetak stranica“, kaže D.B.

Brisanje jezika mržnje iz školskih udžbenika

Aleksandra Krstović

Aleksandra Krstović

Aleksadra Krstović iz OSCE (Organization for Security and Co-operation in Europe) misije u BiH kaže da su prvi poslijeratni udžbenici u BiH bili „materijalni dokazi jezika mržnje, stereotipa i predrasuda prema drugima“.  „Početkom 2000. godine međunarodne organizacije su, zajedno sa nadležnima iz obrazovnih institucija, pokušale pronaći način kako da umanje štetu koju proizvodi jezik mržnje i prvo se interveniralo na udžbenicima jer su oni dosezali do svakog učenika u BiH“, kaže Aleksandra Krstović.

Iako su od 2000. godine učinjeni pozitivni pomaci, BiH ni danas nema adekvatan obrazovni sustav. Ovo je, između ostalog, rečeno na radionici „Izvrstan udžbenik“ upriličenoj 13. i 14. listopada u Katoličkom školskom centru u Sarajevu. Radionicu je organizirao njemački Institut za istraživanje međunarodnih udžbenika Georg Eckert. Projekt je proveden u okviru „Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu“, a sponzorira ga vlada Savezne Republike Njemačke.

Eckhart Fuchs: „Malo se govori o etničkom čišćenju“

Nenad Veličković

Nenad Veličković

Eckhart Fuchs kaže da Institut Georg Eckert podržava obrazovne sustave u regiji, te da kroz različite projekte i analize dolazi i do spoznaja o nedostacima u obrazovnim programima u BiH. „2010. godine Georg Eckert institut počeo je novi projekt u okviru kojeg smo došli do saznanja da se u školskim udžbenicima malo govori o nasilju i etničkom čišćenju. Također, malo se govori o krivcima i odgovornim“, kaže Fuchs.

Razloge selektivnog prikazivanja povijesnih činjenica u školskim udžbenicima treba tražiti u različitim nastavnim planovima i programima u kojima dominiraju „vrijednosti nacije“.  Na nedostatke obrazovnog sustava u BiH „koji kroz tri različita nastavna plana dijeli djecu u ovoj državi“, ukazao je i profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Nenad Veličković. On vjeruje da je za ideološki aparat književnost „važniji i glasniji instrument" od povijesti.

Nenad Veličković: „Nacionalni identiteti se njeguju kao najviša vrijednost“

„Sve što nacija vidi kao element svog određenja, pokriveno je književnošću. Nacija sebe prepoznaje u jeziku, jezik se konzervira u književnosti. Nacija se okuplja oko simbola, a književnost simbole prepoznaje i slavi. Nacija se legitimira  poviješću koju pripovjeda književnost. Nacija živi u mitovima koji žive u književnosti“, kaže Veličković.

Mogu li u ovakvoj BiH učenici dobiti udžbenike čiji sadržaji prvenstveno afirmiraju univerzalne vrijednosti sadržane u Povelji o ljudskim pravima? Profesor Veličković nije optimist jer „aktualni obrazovni sustavi u BiH nacionalne identitete njeguju kao najvišu vrijednost“. On upozorava da sastavljači nastavnih planova i programa književnost koriste kao sredstvo indoktrinacije, te da je stručnjacima, pedagozima, autorima udžbenika i nastavnicima „važnije zadržati posao u sustavu ideološkog aparata, nego osporiti njegove motive i ponuditi realne alternative“.

Preporuka uredništva