1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Mogu li Hrvati i Srbi zajedno odavati počast žrtvama rata?

Hoće li predstavnici hrvatskih Srba sudjelovati na službenoj komemoraciji za žrtve agresije na Vukovar 18. studenoga? Ili će počast žrtvama rata, Hrvatima i Srbima, odati na drugi način na drugom mjestu?

Vertreter der serbischen Minderheit in Kroatien und Parlamentsabgeordnete Milorad Pupovac. Foto DW/Gordana Simonovic 11.07.2011

Kroatien Milorad Pupovac Archiv 2011

O odavanju počasti žrtvama rata, odnosima Hrvata i Srba u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti razgovarali smo s predsjednikom Srpskog narodnog vijeća Miloradom Pupovcem.

Milorad Pupovac: Na zajedničkom sastanku Srpskog narodnog vijeća i Zajedničkog vijeća općina (15.11.2012.) ćemo donijeti odluku o tome kako ćemo mi, institucije srpske zajednice u Hrvatskoj, doprinijeti komemoriranju žrtvama u Vukovaru, i Hrvatima i Srbima, ali isto tako i svim drugim žrtvama u ratnom razdoblju 1991-1992. u Hrvatskoj.

DW: Bude li odluka ipak u prilog tome da se ide, tko će sačinjavati delegaciju Srba iz Hrvatske?

Vidjet ćemo kako će to izgledati: da li će biti zasebna komemoracija institucija srpske zajednice ili na neki drugi način. Prvi korak ne smije biti takav da izazove nesporazume i saplete noge onima koji trebaju napraviti sljedeći korak.

Očigledno je da još uvijek nije sazrela svijest o potrebi zajedničkog komemoriranja Hrvata i Srba, odnosno da kultura sjećanja još nije zaživjela na pravi način.

Memorijalno groblje u Vukovaru

Memorijalno groblje u Vukovaru

Tu svijest još treba graditi. Mi pozivamo na to da gradimo politiku sjećanja koja neće obnavljati rat, koja neće ponovo dijeliti ljude i koja neće zloupotrebljavati žrtve, nego ih pretvoriti u povod za gradnju mira i zajedničkog života u Vukovaru, ali i na drugim mjestima.

Vukovarske rane još su uvijek svježe i vidne. Jeste li, usprkos svemu, zadovoljni kako Vukovar danas izgleda?

Mi smo zadovoljni onim što smo postigli, ali nismo zadovoljni zbog onoga što nismo postigli. A nismo postigli da Vukovar ne bude podijeljen grad, nismo zadovoljni kakvo je ekonomsko stanje u Vukovaru. Dakle, te dvije stvari još uvijek moramo mijenjati. Jedan od načina je da počnemo graditi politiku sjećanja u kojoj će biti mjesta za sve. A drugi način je da stvaramo vlasti u Vukovaru i okolici koje će biti u stanju centralnu vlast u Zagrebu usmjeriti prema tome da Vukovar dobije razvojne potencijale.

Što zamjerate centralnim vlastima u odnosu prema prije rata bogatim krajevima Slavonije, Baranje ...?

Nažalost, cijela Slavonija, cijela Baranja i niz drugih krajeva Hrvatske su više politički nego što su razvojno osmišljeni. I centralna vlast još uvijek nije pronašla način za osmišljavanje razvojnih programa, a lokalne vlasti također nisu još uvijek dovoljno praktične i pragmatične u tome.

U vrijeme dok je predsjednik Srbije bio Boris Tadić, on i hrvatski predsjednik Ivo Josipović pokrenuli su stvari s mrtve tačke, i u smislu razvoja kulture sjećanja. Tadić se poklonio žrtvama na Ovčari, Josipović žrtvama u Paulin Dvoru. Otkako je Nikolić na vlasti, zastoj je više nego evidentan.

Zastoj je evidentan. Suradnja postoji na nižem nivou, ali na visokom političkom nivou te suradnje nema i mi to u Hrvatskoj jako osjetimo.

Razgovor vodio Dinko Gruhonjić (Novi Sad)

Milorad Pupovac, lingvist i profesor na Zagrebačkom sveučilištu, održao je  jučer na novosadskom Filozofskom fakultetu predavanje na temu "Jezična politika u postjugoslavenskim zemljama. Pupovac je ocijenio da je u regiji jezik od 1990. naovamo zapravo zloupotrijebljen u političke svrhe, čime je ugrožena sloboda jezika i njegova emancipatorska uloga. On se stoga založio za kritičku analizu jezičnog diskursa u postjugoslavenskim zemljama, posredno optužujući lingviste za neku vrstu kukavičluka, s obzirom da se uglavnom ne bave takvom vrstom kritike politički zloupotrijebljenog jezika.

Preporuka uredništva