1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Modernizacija socijalističke stanogradnje

Betonski stambeni blokovi obilježili su arhitekturu u socijalizmu. No, oni i danas mogu biti atraktivan životni prostor, ako ih se ispravno obnovi. Kako bi to trebalo funkcionirati, istražuju njemački znanstvenici iz Kassela koji su odlučili obnoviti jednu takvu zgradu u Mađarskoj.

Zimi propuh, ljeti neizdrživa vrućina – socijalističke zgrade od betonskih ploča

Zimi propuh, ljeti neizdrživa vrućina – socijalističke zgrade od betonskih ploča

Crveno i narančasto je loše, tamnoplavo i crno dobro. – Svijet boja u kojemu se kreće Andreas Hermelink jasnog je poretka, barem kada pogled baci na toplinske prikaze betonskih stambenih blokova u Mađarskoj iz doba socijalizma na snimkama načinjenima infracrvenom kamerom. Inženjer iz Znanstvenog centra za istraživanje okoliša sa Sveučilišta u Kasselu želi, naime, doznati gdje točno dolazi do gubitka dragocjene toplinske energije: „To možemo vidjeti uz pomoć divnog sredstva termografije – slikovnog prikaza topline: tamo gdje je naročito toplo, slika je crvena. Ondje dolazi do najvećeg gubitka topline i tu se mora nešto poduzeti. Vidi se i da su jedna od najslabijih točaka socijalističke gradnje prozori koji se često podcjenjuju. Naši kolege s Tehničkog sveučilišta u Budimpešti bavili su se najviše istraživanjem šavova između betonskih ploča. Na takvim mjestima dolazi do najvećeg gubitka topline i stoga nose naziv toplinskih mostova, jer preko njih toplina iznutra bez pol muke dospijeva van.“

Najveći problem: prozori i šavovi između betonskih ploča

Dakle, zgrade gube toplinu s jedne strane kroz prozore, a s druge strane kroz šavove između betonskih ploča. One su, pak, na toplinskim slikama obojane tamnoplavo, gotovo crno, što znači da same betonske ploče propuštaju vrlo malo topline. Andreas Hermelink tu nazire i mogućnost rješenja problema. Jednu takvu zgradu iz doba socijalizma u naselju 70 kilometara južno od Budimpešte taj bi njemački inženjer sada htio pretvoriti u objekt s niskom potrošnjom energije. To je novost u svijetu, zbog čega Europska unije potiče projekt koji bi mogao poslužiti i kao uzor za tisuće sličnih građevina na Istoku i Zapadu. Alternative bi bile rušenje ili renoviranje objekata. A odrednice iz Bruxellesa vrlo su ambiciozne: „Konkretno je najvažniji cilj da potrošnju energije svedemo na desetinu sadašnje vrijednosti. Mogućnost uštede je ogromna. Ako mjerimo u litrama po metru četvornom, onda ova zgrada troši oko 25 litara loživog ulja po metru četvornom godišnje.“

Toplinski omotač oko cijele zgrade

A to je za oko polovinu više od sličnih stanova u Njemačkoj. U dotičnoj zgradi u Mađarskoj živi 120 ljudi u dvosobnim ili trosobnim stanovima površine od oko 50 metara četvornih. U anketi uoči preuređenja nitko se nije izjasnio da želi napustiti zgradu. Svi su oni vlasnici stanova, nitko nije podstanar. Kućna zajednica je neokrnjena, ali valja popraviti udobnost stanovanja. Zimi vlada propuh između betonskih šavova, a ljeti se vrućina ne da izdržati. Pred znanstvenicima iz Kassela su dvije bitne zadaće: zamjena prozora i postavljanje dodatnog omotača oko cijelog bloka: „Dakle, cijela će zgrada biti omotana 16 centimetara debelom izolacijom, a to znači i betonski šavovi, čime će u cijelosti biti zatvoreni postojeći toplinski mostovi. Ne radi se tek o naslazi ploča od stiropora, nego će zgrada biti obložena različitim slojevima koji na kraju završavaju žbukom.“

Od vrućine štiti posebno ostakljenje

Tako izolirana kuća najveći dio topline zadržava u svojoj unutrašnjosti, što je zimi poželjno, ali ne i ljeti. Zato ključnu ulogu igraju novi prozori: „Stoga ćemo koristiti takozvano dva plus jedan ostakljenje na sunčanim stranama, dakle na jugu i zapadu. To znači da će s unutarnje strane biti posve normalno dvostruko staklo s toplinskom zaštitom. Iza njega dolaze sjenila, a potom još jedno staklo. A to sjenilo između stakala vrlo će učinkovito štititi stan od sunca.“

Projekt bi trebao biti završen do kraja 2006. A kada budu obrađeni svi podaci, znanstvenici iz Kassela će znati može li njihova udobna građevina iz vremena socijalizma u Mađarskoj poslužiti kao uzor za mnoge druge slične građevine u istočnoj i zapadnoj Europi.