1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Moderna njemačka pomama za vrtlarstvom

Rad u vrtu postao je među Nijemcima popularna aktivnost. Ako nemaju vlastiti vrt, oni se udruže pa zajednički obrađuju unajmljeni komad zemlje. Čak i u gradu. Radi se kažu, o čežnji za vlastitim savršenim malim svijetom.

Der Gemeinschaftsgarten Allmende-Kontor in Berlin auf dem Gelände des ehemaligen Flughafens Tempelhof copyright: Kerstin Stelmacher Juni2012

Allmende Kontor Gemeinschaftsgarten Berlin Tempelhof Flughafen

Zelenilo posvuda i sve je u cvatu. I ljudi uživaju u tomu. Časopis "Landlust" (užitak u polju/prirodi) u međuvremenu je dostigao milijunsku tiražu i spada među deset najomiljenijih časopisa u Njemačkoj. Svaka dva mjeseca u novom se izdanju mogu pročitati inforamcije kako posaditi naljepše ruže, uzgojiti povrće ili kako svoj vrt iza kuće pretvoriti u cvjetnu oazu. Priroda? Da molim, ali samo njene lijepe strane! O temama kao što su klimatske promjene ili zagrijavanje Zemljine površine tu se ne može pročitati ništa. Gotovo da se stječe dojam da Nijemci samo žude za idiličnom prirodom, da im je dosta gradske vreve, pa bježe u vrtove.

Naslovnica časopisa Landlust s fotografijom vrta u cvatu

Landlust je jedan od najpopularnijih časopisa u Njemačkoj

A oni su Nijemcima uistinu i važni. 2008. je svako domaćinstvo u prosjeku izdavalo oko 16 eura mjesečno za cvijeće i uzgajanje svojih vrtova. Nema u Njemačkoj baš svatko svoj vlastiti vrt, ali 2007. na primjer, posjedovalo ga je svako drugo domaćinstvo. Drugi pak biljke uzgajaju na balkonima. Među njima je i direktorica Instituta Sinus za društvena istraživanja Silke Borgstedt. Ona primjerice na svom balkonu uzgaja začinsko bilje i grašak. A što se tiče elana Nijemaca za vrtlarstvom, ona za to vidi nekoliko razloga.

Polagani rast biljaka

Kao prvo, Nijemci žude za senzualnošću i životnošću. Mnogi mneđu njima imaju osjećaj da više nisu dijelom stvarnih, uistinu bitnih procesa. Život postaje sve brži, sve složeniji i pri tome je lijep osjećaj pratiti kako biljke u toj svoj užurbanosti polagano rastu. No povrtlarstvo za Nijemce ima i druge funkcije. "Oni pokušavaju pojedina područja ponovno dovesti pod svoju kontrolu, koncentrirati se na stvari na koje čovjek može i sam utjecati".

Zajednički vrt na mjestu nekadašnje zračne luke Tempelhof u Berlinu

Zajednički vrt na mjestu nekadašnje zračne luke Tempelhof u Berlinu

Onaj tko nema vlastiti vrt da bi u njemu promatrao kako u njemu rastu biljke, unajmi si komadić zemlje. Na primjer u nekoj udruzi malih vrtova. Ove udruge u Njemačkoj imaju dugu tradiciju. Početkom 19. stoljeća nastale su prve takve vrtne parcele u Njemačkoj. Mali i ograđeni komadi zemlje, koji su se dijelili ili davali u zakup siromašnima. Oni su ih koristili za uzgoj hrane. Danas u Njemačkoj takvih mali vrtova ima ima oko milijun. Na njima se još uvijek uzgaja hrana. To je obavezno. Onaj tko unajmi ovakav komadić zemlje, mora potpisati da se obvezuje zasaditi voće i povrće na najmanje trećini površine vrta.

Iluzija o neovisnosti

Svoj popularni naziv u Njemačkoj "Schrebergärten" ("Schreberovi vrtovi") ovi mali vrtovi duguju lajpciškom liječniku Mortizu Schreberu. On se 1860. angažirao za to da se zelene površine počnu pretvarati u igrališta za djecu tvorničkih radnika. No iako danas ove male vrtove sve češće unajmljuju i mlade obitelji, Schrebergärten su još uvijek u Njemačkoj pojam za malograđanštinu.

Svejedno, vrtlarstvo privlači puno ljudi. Silke Borgstedt smatra da je razlog i snažan društveni elemet. Jer tu se razvijaju dobrosusjedski odnosi, širi se mreža poznanika. I to je važnije od toga da se uzgoji neki bio proizvod ili da se čovjek hrani isključivo nečim što je sam uzgojio.

Kolektivno kopanje

Berlinski vrtlari-amateri u zajedničkom vrtu Allmende-Kontor

U zajedničkom vrtu Allmende-Kontor. Sve više mladih obitelji odlučuje se za unajmljivanje malih vrtova

2011. je u Njemačkoj 9,6 milijuna ljudi nekoliko puta tjedno odlazilo raditi u svoje vrtove. 62-godišnji Christophe Kotanyi je jedan od njih. On uzgaja salatu, blitvu, korabu, rajčicu i krumpir, jer oni "uspjevaju svugdje". On na primjer svoje povrće ne sadi u malom unajmljenom vrtu, nego u jednom zajedničkom vrtu. Taj se vrt po imenu Allmende Kontor, nalazi usred Berlina, na mjestu gdje se nekoć nalazila zračna luka Tempelhof. Tu sad Berlinčani kolektivno obrađuju zemlju. Svaki se brine i o gredicama svog susjeda, ali svatko smije brati samo rajčicu koju je sam posadio. Tamo je angažirano oko 800 vrtlara-amatera.

"Ne radi se tomu da ljudi pobjegnu iz grada, nego da se spoje potpuno suprotne stvari", objašnjava Silke Borgstedt. Više se ne treba odlučivati ili za stan u gradu ili za vrt. Čak ni u Berlinu. A sama ideja o zajedničkim vrtovima dolazi zapravo iz New Yorka, objašnjava Christophe Kotanyi.

No za Berlinčane koji uživaju u ovom zajedničkom vrtu na žalost užitak neće dugo potrajati. Njihov ugovor o najmu kojeg su bili potpisali s gradom istječe 2013. Možda će još biti produljen za tri godine, ali 2017. tamo bi trebala biti postavljena Međunarodna vrtna izložba.

Preporuka uredništva