1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Moda iz Bugarske za Europu

Bugarska je do sada bila zemlja s jeftinom radnom snagom u kojoj su i njemački poduzetnici ostvarivali dobru zaradu. No to bi se sada moglo promijeniti s ulaskom u Europsku uniju.

default

tekstilna industrija u Bugarskoj

U ponekim gospodarskim granama prasli su zahtjevi zaspolenika i radnika. Nedostaju i kavlificirani radnici. U idućem prilogu poslušajte kako u bugarskoj posluje jedna njemačka kompanija i koja ae bqavi modom i koja očekuje dolazak nove radne snage iz drugih zemalja.

”Lijepi klasični modeli, dobar materijal i cijene koje se mogu platiti”.

Kupac modsne kuće Rollmann u središtu Sofije, a radi se o jednom od najboljih trgovina za mušku i žensku odjeću. Ova kuća ima četiti podružnce u bugarskim gradovima te u Grčkoj i Makedoniji. Već 13 godina Nijemac Bertram Rollmann po zanimaju izrađivač alata, oblaći Bugare koji prate modu.

”1993. Godine počeo sam od nule, izgradio malu proizvodnju. Pronašao sam 25 mladih Bugarki koje sam poslao na devet mjeseci u Njemačku i Grčku na posebno izučavanje. S njima sam 1994. godine počeo s proizvodnjom”.

U Goce Delčevu – malom gradiću na jugu Bugarske – Bertram Rollmann otvorio je tada svoj prvi mali krojački atelije: ”Počeli smo u Bugarskoj proizvoditi najprije za njemačko tržište, a to je i danas naše najveće tržište. U međuvremenu osvojili smo i nova dobra tržišta u Švicarskoj, Francuskoj, Turskoj i Grčkoj. Bugarska je 1993. godine za njemačke ulagače bila terra incognita. Njemački investitori su u posljednjih 20 godina odustali od vlastitih ulaganja. Samo još mali broj poduzeća ulaže u inozemstvu. Tada sam vodio tvrtku u Grčkoj s kojom sam započeo investicije u Bugarskoj i mogao sam primijetiti da je Bugarska za nas vrlo dobro stanište te da se vrlo dobro razvila".

Sa takvim razvitkom ovaj njemački poduzetnik zaista može biti zadovoljan – 650.000 muških odijela isporučila je njegova tvornica u Goce Delčevu. Porastao je znatno i broj zaposlenih – od 25 1994. godine na danas 2450 kvalificiranih radnika.

Okolnosti za strane ulagače u Bugarskoj mogle bi se sada promijenbiti – nakon što je Bugarska ušla u Europsku uniju, strahuje Bertram Rollmann: ”Očekujemo u idućih nekliko godina korekture, prije svega na području plaća. Nadam se da će korekture biti u mjeri kako bi mogli podnijeti ostvareno povećanje poduzeća kao i razvoja plaća i prihoda”.

Za Rollmanna se članstvo Bugarske u Europskoj uniji već osjetno primijetilo: početkom srpnja u njegovoj tvornici u Goce Delčevu pozivano je na štrajk. Sindikati traže povećanje plaća za sto lega, što je oko 50 eura, a to je povećanje od oko 40%. Vodstvo poduzeća takve zahtjeve je odbacilo. 26. Srpnja, ankon 21 dana štraja Rollmann i odbor štrakaša dogovorili su kompromisno riješenje – povećanje plaća za 80 leva ili 40 eura. Dogovorena su i dodatna poboljšanja za zaposlenike – na primjer više godišnjeg i više novca za prekovremeni rad.

Rollmann je sada zabrinut za svoju konkurentnost, jer sada moraju porasti cijene proizvoda. Zabrinut je i za pomladak kvalificiranih radnika.

”Veliki problem za Bugarsku u idućih 15 do 20 godina bit će izumiranje specijalista u svim zvanjima. U Bugarskoj trenutno je postoji sustav izobrazbe. Svako poduzeće samo obrazuje svoje radnike. Ne postoje standari po industrijskim granama, ne postoji središnja organizacija kao u Njemačkoj industrijska i gospodarska komora, koja bi mogla njegovati i nastaviti s tehnološkim i kreativnim razvitkom”.

Stari majstori polako odlaze u mirovinu, a mladi nemaju nikakve profesionalne kvalifikacije. Takav problem mogao bi se riješiti pozivanjem kvalificirane radne snage iz inozemstva, smatra Bertram Rollmann: ”Na taj način automatski bi se otvorile mogućnosti za radnike iz Njemačke ili istočne Europe da se nastane ovdje i da sa svojim kvalifikacijama dadu svoj doprinos razmjeni tehnologije i znanja”.

Na ovakva kretanja radne snage u Europi mogao bi utjecati i Betram Rollmann – koji je nedavno u Sofiji izabran za predsjendika njemačko-bugarske industrijske i gospodarske komore.