1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Mobing u Bosni i Hercegovini: zločin s rijetkom kaznom

I u Bosni i Hercegovini nipošto nisu rijetki slučajevi zlostavljanja na radnom mjestu. Ali usprkos tome, to rijetko dospijeva pred sud jer niti zakonom nije jasno propisano, što je mobing - a što lažna optužba.

Mobing u Bosni i Hercegovini postoji: ima nebrojeno priča o šefovima koji uznemiravaju svoje zaposlenike i ne da im da normalno obavljaju svoj posao. U medijima povremeno ispliva neka informacija o slučaju mobinga, ali ona se brzo zaboravlja i u pravilu nikad ne bude do kraja razjašnjena.

Definicije mobinga su često poprilično neprecizne i u zakonu slabo definirane, od toga da je to sustavno psihičko zlostavljanje i ponižavanje drugih osoba pa do nešto manje konkretnih definicija da je to nemogućnost komuniciranja sa poslodavcem, narušavanje međuljudskih odnosa, osobnog i poslovnog ugleda. Upravo ova nepreciznost, kao i nedostatak zakonskih normi koje bi konkretno definirale granicu između mobinga i lažnog optuživanje nadređenih, predstavlja najveći problem kad ovi slučajevi dođu na sud.

Otkaz zbog volje šefa

Zgrada suda Istočno Sarajevo

Slučajeva ima mnoštvo - ali rijetko dospjevaju na sud

Nedavno je na Osnovnom sudu u Prijedoru Mile Međed, bivši šef Teritorijalne vatrogasne jedinice u Prijedoru, proglašen odgovornim i novčano kažnjen zbog optužbe koju je protiv njega podnio vatrogasac-vozač Mario Radinović za uznemiravanje na radnom mjestu i otkaz koji je dobio. Optuženi Mile Međed najavljuje žalbu "za klevetu i duševnu bol" i naziva optužbu "potpuno lažnom" a postupak "neprofesionalnim".

Mario Radinović kaže da je prijavio slučaj nakon što mu ništa drugo nije preostalo, i da je pobjeda na sudu za njega prvenstveno moralna zadovoljština. Donošenje presude u ovom ionako veoma osjetljivom slučaju gdje obje strane odlučno negiraju krivicu, dodatno otežava nepostojanje zakona koji regulira ovakva pitanja.

Šutnja - jer se nema izbora

I Savez sindikata Republike Srpske potvrđuje kako zakon nije dovoljno precizan, što je zlostavljanje na radnom mjestu: “Jedan od najvećih problema je što se u Zakonu o radu samo dva članka odnosi na mobing. Iz tog razloga radnici ne prepoznaju mobing kao nezakonito ponašanje poslodavaca. Zato i nemamo mnogo sudskih sporova,“ objašnjava Velka Odžaković, glavni tajnik Saveza sindikata RS. “Mi trenutno vodimo dvije tužbe što se tiče naših radnika. Sigurno ima još veliki broj neprijavljenih slučajeva, ali radnici su spremni trpjeti sve samo da im poslodavci na kraju isplate njihove plaće.“

Zaposlenik u Bosni i Hercegovini

Radnici su previše uplašeni za svoja radna mjesta i plaću da bi se upuštali u sudski spor sa šefom

U okolnim zemljama regije već postoje zakone kojim se kažnjava mobing. Po prvi put su radnici bili zakonski zaštićeni od zlostavljanja na radnom mjestu, ali zakon je prilično apstraktan i ne definira dovoljno točno, što se podrazumijeva pod mobingom. Zato je došlo do poplave prijava za mobing od početka primjene Zakona o mobingu u Srbiji.

Izuzetno je teško razlučiti između mobinga i ugrožavanja drugih radnih prava, kao i između prijava radnika koji time žele ostvariti neke druge interese. Iako se u nekim slučajevima javlja zloupotreba ovog zakona, veoma je važno da građani znaju prave načine kojima se mogu zaštititi od zlostavljanja na radnom mjestu i da postoji zakon koji će konkretno definirati njihova prava u ovakvim slučajevima.

Kako dokazati - i sankcionirati zlostavljanje?

“U Republici Srpskoj trenutno radimo na zakonu koji bi trebao regulirati pitanje mobinga i koji bi obuhvatio šire područje nezakonitog ponašanja poslodavaca ili neposrednih nadređenih i kolega na poslu. Tražimo način da formuliramo zakon na takav način da nije teško dokazati mobing i da radnike bolje upoznamo sa ovim problemom“, dodaje tajnica tamošnjih sindikata.

Iz ureda ombudsmena Bosne i Hercegovine navode kako je evidentan porast broja prijava za mobing u BiH. Tako je u 2009. godini bilo 18 prijavljenih slučajeva mobinga, u 2010. godini 35 slučajeva a u protekloj godini 41 slučaj. Smatraju da je stvarni broj mnogo veći, ali da ovo ipak pokazuje pozitivan pomak u smislu da se ljudi sve više opredjeljuju za zaštitu svojih prava pred nadležnim institucijama i da koriste mehanizme koje im zakon omogućava.

Gazde su svugdje iste

Ogovaranje na radnom mjestu

Što je mobing? Niti zaposenici u BiH još ne znaju točno.

Neki se sjećaju slučaja Zahide Selak koja je prva u Bosni i Hercegovini progovorila o uznemiravanju koje je doživjela na svom radnom mjestu, u Arhivu BiH - zato jer se požalila na plaću. Šef joj je nakon toga prijetio, degradirao, smanjio plaću i broj dana godišnjeg odmora.

Ali ovo je jedan od rijetkih primjera da je neko otvoreno istupio pred medijima i ispričao svoju priču o onome što mu se događalo na radnom mjestu. Ovdje su mediji odigrali važnu ulogu i bili su zaslužni da javnost sazna o njenom slučaju.

Sve ukazuje na potrebu za većom medijskom kampanjom na razini čitave Bosne i Hercegovine kako bi građani dobili informacije o pravim načinima da se zaštite od mobinga i kako ga mogu prijaviti. Zanimljiv je i podatak da su prema istraživanjima koji je proveo Savez sindikata RS mobingu jednako izloženi radnici i u javnom i u privatnom sektoru. Prema ovim podacima najugroženiji su radnici u bankama, zatim u medijima i oni koji su zaposleni u javnoj službi. Ovo je dokaz da ne postoji pravilo kada se radi o mobingu i da se može javiti na svakom mjestu i u svako vrijeme.

Preporuka uredništva