1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Može li turizam spasiti Grčku?

I u vremenima dok čitavo gospodarstvo Grčke stagnira, turisti joj ostaju vjerni. Turizam bi svakako mogao znatno doprinijeti spasu Grčke - ali se čini da je Atena jedva zainteresirana za njegov razvoj.

Andreas Andreadis, predsjednik udruge grčkih ugostitelja, kao iz rukava citira brojke koje doista mnogo govore: gospodarstvo Grčke se prošle godine smanjilo za pet posto i jedino turizam ne zna što je kriza. Doduše, Grka koji još imaju novca za odmor u svojoj domovini je drastično manje i 2011. je njihov broj pao za čitavu petinu, ali umjesto njih su došli strani turisti čiji je broj porastao za 10 posto.

"Nagrađujte uspjeh, a ne investicije!"

Ljetovalište u Grčkoj

Domaćih gostiju je manje, ali su navalili stranci

Andreadis, inače i sam hotelijer iz Soluna, citira i prognoze iz studije McKinseya: u Grčkoj bi turizam do 2020. mogao ostvariti preko 500 milijardi eura i u tom sektoru bi moglo biti zaposleno dodatnih 220 tisuća djelatnika. No onda dolazi jedno veliko "ako": jer takav razvoj se nikada neće dogoditi ni slučajno niti stihijski, nego samo uz mudru i dalekovidnu politiku vlade u Ateni.

"Kao prvo trebamo povoljne poreze, jer ne može biti da PDV za večeru u Grčkoj iznosi 23 posto, a u Španjolskoj 8 posto ili samo pet na Cipru. Osim toga, država je propustila provesti važne reforme, jer investitori i u turizmu žele prije svega jasne pravne okvire. Njih u Grčkoj još uvijek nema. Povrh toga, okviri na tržištu rada u turističkom sektoru moraju biti puno fleksibilniji."

Skupo - i prekratko

No dok se sve to još može razmjerno brzo odlučiti i provesti, mnogo su veći problem cijene koje grčki ugostitelji traže od svojih gostiju. Važan udio u tim visokim cijenama su i plaće turističkih djelatnika koje su neumorno - i neopravdano - rasle od kako je Grčka uvela euro. Tu se sada malo toga može učiniti i Andreadisu je jasno da se Grčka ne može natjecati s povoljnom cijenom rada na drugim turističkim destinacijama, u Bugarskoj, Turskoj ili na sjeveru Afrike. Stoga je Grčkoj jedini izlaz poboljšati ponudu, ali tu se onda pojavljuje i golemi problem koji muči mnoge zemlje Mediterana: kratka turistička sezona. Mnogi turisti koji bi rado proveli ljetni odmor u Grčkoj ne mogu razumjeti zašto je skromna hotelska soba u toj zemlji u visokoj sezoni skuplja nego, recimo, u Toskani. Andreas Andreadis ima za to logično objašnjenje.

Grčki štand na prošlogodišnjem berlinskom ITB-u

Zanimanje za Grčku je i dalje veliko

"U Toskani sezona traje dvanaest mjeseci u godini, a na (grčkom otoku) Parosu samo dva mjeseca. To znači da hotelijeri na Parosu imaju samo dva mjeseca da pokriju troškove i to ne može dobro završiti. I tu može država pomoći vrlo jednostavno - tako da ukine subvencije i umjesto toga najavi poreznu olakšicu za dobit koju ostvaruju ugostitelji. To će potaći zdravo tržišno natjecanje. Ne treba se nagrađivati investiranje, nego bi država morala nagraditi dobit koja se ostvaruje iz takvih investicija."

"Mi ćemo sami zaraditi novac"

Mnogo puta se pokazalo kako državni i europski poticaji vode samo do špekulacija i na koncu, do kriminala. Subvencioniraju se megalomanski planovi koji na koncu završe kao betonski kosturi, a da nisu zaposlili ni jednog radnika, niti ostvarili jedan euro prihoda. Predsjednik udruge grčkih ugostitelja zato traži da se sami ugostitelji potaknu da razmisle kako zaraditi više novca.

Redovnici toskanskog samostana u La Verni

Sezona u Toskani traje dugo zato jer je i ponuda mnogo veća od plaže i sunca

To onda nužno vodi i razmišljanju kako produžiti turističku sezonu. Skupina vlasnika hotela na otoku Kreti predvođena Giorgosom Pelekanakisom je već razradila studiju po kojoj bi se na tom mediteranskom otoku sezona mogla produžiti na čitavu godinu. Blaga otočka klima je čak ugodnija nego u Toskani, ali Kreti u tom projektu treba pomoć.

"Taj koncept može funkcionirati samo ako svi budu sudjelovali. Kao prvo se svi ugostitelji moraju obavezati držati svoje hotele otvorenima i preko zime. Zauzvrat im se može osigurati niža porezna stopa ili niži izdaci za socijalno i mirovinsko osiguranje. To se treba odnositi i na vlasnike trgovina i kafića da bi ostali otvoreni i nakon što završi ljetna sezona", objašnjava Pelekanakis.

Pomaže i dosjetljivost

Ugostitelji Krete su si svakako postavili veliki zadatak, jer Toskana i sva mjesta gdje sezona traje i nakon ljeta, živi od turista iz neposredne okolice koji tamo lako mogu doći bilo kada u godini. No, u svakom slučaju ugostitelji moraju stalno razmišljati kako poboljšati poslovanje i ugrabiti svaku poslovnu priliku koja im se ponudi, kao što je učinio i Giorgos Matsigos, direktor luksuznog hotela s Rodosa: "Kad smo čuli o političkoj napetosti koja je zavladala između Turske i Izraela, obratili smo se turoperatorima u Izraelu i tako nam je došlo mnogo turista iz te zemlje. Ovoga ljeta je naš otok zabilježio rekordan broj posjetitelja iz Rusije, a sad se želimo proširiti i na tržištu Turske." Matsigos će tako i sam krenuti na turistički sajam u Istanbul kako bi i Turke potakli da ljetuju na Rodosu.

Autor: Jannis Papadimitriou/Anđelko Šubić

Odg. ur.: Dunja Dragojević

Preporuka uredništva