1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Može li svijet bez ugljena, nafte i plina?

Zatopljenje na zemlji trebalo bi biti ograničeno na najviše dva stupnja. Ugljen, nafta i plin moraju zato biti nadomješteni drugim izvorima energije. Može li to uspjeti?

Opskrba energijom može u cijelom svijetu do 2050. gotovo potpuno biti prebačena na obnovljive izvore. Prema aktualnom scenariju nazvanom "Energetska (r)evolucija" to je tehnički moguće i financijski atraktivno. Osim toga bi na taj način trebali biti stvoreni milijuni novih radnih mjesta.

Scenarij "Energetske (r)evolucije" razvili su organizacija Greenpeace i Njemački centar za zračne i svemirske letove (DLR), a zasniva se na nizu pojedinačnih studija. To je zasad najsveobuhvatniji globalni scenarij održive opskrbe energijom koja će biti za klimu podnošljiva, a on uoči konferencije o klimi u Parizu pruža činjenice za mogući put.

Napuštanje fosilnih izvora energije smatra se najvažnijim korakom u cilju smanjivanja zagrijavanja zemljine atmosfere. Trenutno tri četvrtine plinova koji izazivaju efekt staklenika na zemlji nastaju spaljivanjem ugljena, nafte i plina, a jedna četvrtina usljed sječe šuma i poljoprivrede.

"Obnovljivi izvori energije su u međuvremenu sazreli i mogu konkurirati elektranama na ugljen i rizičnim atomskim elektranama", kaže Sven Teske iz Greenpeacea, ujedno glavni autor studije. "Potpuni prelazak na obnovljive izvore energije moguć je na svim područjima. Sad moramo brzo krenuti putem čiste, sigurne i gospodarski razborite energetske budućnosti."

Naselje u njemačkom Freiburgu koje se opskrbljuje solarnom energijom

Naselje u njemačkom Freiburgu koje se opskrbljuje solarnom energijom

Obnovljivi izvori za 9,5 milijardi ljudi

Scenarij na 364 stranice opisuje povoljan put za čistu energiju s manje ugljičnog dioksida na područjima opskrbe električnom strujom, grijanja i prometa.

Studija, međutim, izostavlja međunarodni zračni i morski promet kao i emisije u industriji, primjerice prilikom proizvodnje cementa. Taj udio u globalnoj emisiji ugljičnog dioksida iznosi više od pet posto. Uključivanje tih područja bi studiju previše proširilo, kaže Thomas Pregger iz DLR-a. Osim toga na tim područjima je "teže vrednovati" mjere za dalekosežno smanjenje izlučivanja ugljičnog dioksida.

Ali, autori su zato vrlo pomno istražili različite tehnologije i različite razvitke u svim dijelovima svijeta. Oni pokazuju kako do 2050. može biti osigurana održiva opskrba energijom za oko 9,5 milijardi ljudi.

Niski troškovi i više radnih mjesta

Veliki pomak u proizvodnji energije s manje izlučivanja ugljičnog dioksida donosi snažno korištenje energije vjetra i sunca. Samo prošle godine je u to na svijetu investirano 250 milijardi američkih dolara (234 milijarde eura). Pad cijena takvih postrojenja ubrzava jačanje toga sektora, a osobito kod solarne energije se ne nazire kraj smanjivanja cijena.

Grafika, korištenje raznih vrsta energije

Udjeli pojedinih vrsta energije danas i u budućnosti. Sivo su označeni udjeli uglja, nafte i plina. Ostalo su obnovljivi izvori.

Po navodima autora studije, zato se može očekivati brže širenje takvih postrojenja nego dosad. Za potpuni zaokret u svijetu prema ovom scenariju bile bi potrebne investicije od oko 1.000 milijarda dolara godišnje do 2050. Istovremeno bi se štedjeli troškovi za ugalj, naftu i plin od oko 1.070 milijarda američkih dolara godišnje.

Prema studiji bi se to pozitivno odrazilo i na tržište rada. Do 2030. bi tako u svijetu moglo nastati 19 milijuna novih radnih mjesta. Dok bi broj zaposlenih u energetskom sektoru do 2030. bez ubrzanog prelaska na obnovljive izvore bio lagano smanjen na 27 milijuna u cijelom svijetu, ubrzan prelazak na 100-postotno korištenje obnovljivih izvora bi doveo do povećanja broja zaposlenih u tom sektoru na 46 milijuna u 2030. godini.

Promet na struju umjesto benzina

Velik izazov u smanjenju izlučivanja ugljičnog dioksida je promet. Oko 14 posto globalne emisije stakleničkih plinova nastaje izgaranjem naftnih prerađevina u motorima. "Treba nam transportna revolucija, ne samo elektro-automobili i više elektromobilnosti, nego moramo razviti i nove transportne tehnologije i sintetička goriva iz obnovljivih izvora", kaže Teske.

Osnovno načelo glasi: struja umjesto nafte. Uz pomoć struje dobivene iz energije vjetra, sunca i vode mogu ne samo voziti automobili i vlakovi na električnu struju nego se mogu proizvoditi i sintetička goriva takozvanom tehnologijom "power to gas". Ta tehnologija već funkcionira. Sintetički proizvedena goriva nadomještaju plin, dizel ili kerozin - naftni proizvodi više ne bi bili potrebni.

Za zaokret u prometu potrebne su političke mjere, smatraju autori. Vlade bi trebale potaknuti ljude da koriste manje automobile. Osim toga bi transport trebao postati učinkovitiji. Važan korak je i daljnja izgradnja mreže javnog prometa.

Grafika postrojenja power-to-gas

Princip rada postrojenja "power-to-gas"

Mjere koje se isplate

Ovim scenarijem Greenpeace pokazuje da je moguća održiva opskrba energijom za 9,5 milijardi ljudi do 2050. godine. "Velikih ekonomskih i tehničkih prepreka nema", zaključuju autori studije.

U vezi s Konferencijom o klimi autori studije preporučuju brzo i odlučno djelovanje politike i gospodarstva. Sad bi bilo važno stimulirati industriju, potrošače i tržišta na jače korištenje obnovljivih izvora energije i veću energetsku učinkovitost.

Važan korak je i brzo smanjivanje subvencija za ugljen, naftu i plin. Prema navodima Međunarodne agencije za energiju (IEA) taj sektor je prošle godine iz državnih blagajni subvencioniran s gotovo 500 milijardi američkih dolara.

Šef Greenpeacea Kumi Naidoo preporučuje da ovaj scenarij pročitaju osobito oni skeptici koji smatraju da brz energetski zaokret nije moguć: "Ovdje se može vidjeti da je to moguće, da to mora biti učinjeno i da će na kraju svi od toga profitirati."

Preporuka uredništva