1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Može li se zaustaviti egzodus vjernika iz crkve?

Barem pred blagdane, mnogi se još sjete da su vjernici. Ali baš pred Uskrs je objavljeno kako je u Njemačkoj katoličku crkvu prošle godine nakon niza skandala spolnog zlostavljanja, napustilo više vjernika nego ikad.

Crkva

Crkve su sve praznije

Prema informacijama vjerskog tjednika "Krist i svijet", 2010. je u Njemačkoj čak 180 tisuća katolika okrenulo leđa crkvi. To je oko pedeset tisuća vjernika više nego u godini prije toga! List se poziva na anketu provedenu u 27 njemačkih biskupija gdje samo tri još nisu predale konačnu brojku ili barem procjenu, koliko vjernika je napustilo crkvu.
Ali već i brojke iz tradicionalnih katoličkih uporišta, biskupija Eichstätt, Augsburg, Bamberg, Würzburg ili Passau, ukazuju na to kako je došlo vrijeme da sva zvona zazvone na uzbunu. Čak i u tim katoličkim biskupijama Bavarske, gdje je do sad napuštanje crkve bila rijetkost, zabilježen je porast istupanja iz crkve i do 70% u odnosu na prethodnu godinu.
Za mnoge i u Katoličkoj crkvi, nema nikakve sumnje kako je glavni uzrok ovom egzodusu vjernika čitav niz skandala spolnog zlostavljanja u crkvenim institucijama. Generalni vikar biskupije Kölna, Dominik Schwaderlapp smatra kako je tim sramotnim djelima, crkva izgubila povjerenje vjernika: "Osobito je bolno što se očito mnogo ljudi odlučilo na napuštanje crkve kao osobni oblik prosvjeda i izraza odvratnosti zbog tih skandala."
Nestalo je povjerenja u crkvu
Bamberg

Mračni oblaci čak i u katoličkom Bambergu

Katolička crkva je doduše više puta naglašavala svoju odlučnost da rasvijetli sve slučajeve zlostavljanja i barem novčano obeštetiti žrtve bolesnih sklonosti nekih vjerskih dužnosnika, ali i laičke crkvene organizacije smatraju kako to nije dovoljno. Alois Glück iz Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK) upozorava kako je osobito tragično što crkvu napuštaju i vjernici koji su se do sada bavili svojom vjerom i kako je krajnje vrijeme da se otvori dijalog o ključnim problemima i zadaćama crkve. U udruzi "Mi smo crkva" također smatraju kako je riječ o "zastrašujućoj brojci" i njen predstavnik Christian Weisner smatra kako bi to trebao biti povod da se razmisli i o ostalim dogmama koje jedva da imaju osnova u današnje doba: o celibatu, ali i o ulozi žena u crkvenim obredima.

No kada je riječ o tim razlozima, u katoličkoj crkvi mogu ukazati da problem napuštanja crkve uvelike imaju i protestanti i da je 2010. zapravo prva godina u kojoj je više katolika napustilo crkvu nego protestanata. Njemačka Evangelička crkva procjenjuje da ju je 2010. godine napustilo nešto manje od 150 tisuća vjernika - dakle oko 30 tisuća manje nego katolika. Evangelička crkva je još više zabrinuta za budućnost nego katolička: osim velikog broja istupanja, dobro se osjeća kako su mnogi njihovi vjernici starije osobe koji polako odlaze. S druge strane, u obiteljima jedva da ima mlađeg naraštaja, a dok su barem neki stranci koji dolaze živjeti u Njemačku katolici, protestanti su prava rijetkost.
Uskrs i Božić - samo ako platiš!
Papa u Rimu

Što ima moja vjera s mojim novčanikom?

Ipak, i jedna i druga velika njemačka crkvena zajednica nerado govore o razlogu koji dobar dio tih bivših vjernika nagoni da napuste crkvu: crkveni porez koji se u njemačkoj odmah odbija od plaća onih koji su se izjasnili kao vjernici. U vremenima krize je mnogima potreban i taj novac, tako da se može samo pretpostaviti, za koliko je od tih bivših vjernika to bio razlog okrenuti leđa crkvi. To nije malen iznos: od oko 48 milijuna vjernika iz obje crkve, je 2010. ubrano 4 milijarde i 794 milijuna eura, što je tek nešto manje od rekordne 2008. kada je ubrano više od pet milijardi eura!

I tu su crkve srca kamenoga: od 2007. traje spor sa stručnjakom za crkveno pravo iz Freiburga, Hartmutom Zappom. On je objavio kako napušta crkvu kao javnu instituciju, ali kako je bio i ostao vjernikom. To se crkvi nije dopalo pa se potužila sudu. Upravni sud Baden-Württemberga je crkvi dao za pravo. Sud se i može pozivati samo na zakon kojem je posljednji oblik dao još Hitler u sporazumu sa Svetom stolicom 1933. godine. S druge strane, situacija nije nipošto tako jasna: taj vjernik se poziva na svim poveljama zajamčenu slobodu vjeroispovijesti, gdje se nigdje ne spominje da će mu crkva automatski uzimati dio prihoda. Zapp se poziva i na odluku Vatikana iz 2006. gdje se kaže, kako izjava o nepripadanju crkvi "pred nekom državnom institucijom", dakle poreznim uredom, "ne može biti osnova za ekskomunikaciju".
Autor: A. Šubić (KNA, epd)
Odg. ur.: S. Kobešćak

Preporuka uredništva