1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Može li se vjerovati stres-testovima?

S nestrpljenjem se očekuje objavljivanje rezultata stres-testa za 91 europsku banku (15.07.). Budući da je prošli test bio krajnje neuvjerljiv, pitanje je hoće li ovoga puta rezultati biti realističniji.

default

Čaša s kovanicama

Banke moraju imati dovoljno vlastitog kapitala

Već se dugo raspravlja o smislu i besmislu stres-testova. Mnogi ni ovaj drugi pokušaj ne shvaćaju ozbiljno budući da je prvi test ispao vrlo neozbiljan. Naime, samo nekoliko tjedana nakon što je stres-testom potvrđena stabilnost irskih banaka, one su zbog svog katastrofalnog stanja zamalo dovele irsku državu na rub bankrota. No, nova Europska agencija za banke (EBA) odlučna je u namjeri da pokaže kako misli ozbiljno. Zato su uvjeti za ovaj drugi stres-test znatno pooštreni.

Pooštreni uvjeti

Tamni oblaci iznad Akropolisa

Mogući grčki bankrot kao dio scenarija?

EBA je krajem prošle godine "zamrznula" aktualne podatke za 91 banku, koje zajedno pokrivaju 65 posto bankovnog sektora u Europskoj uniji i u svakoj zemlji članici najmanje 50 posto domaćeg financijskog tržišta. Na temelju tih podataka banke moraju izraditi dva scenarija: kako će banka poslovati ako se ispune optimistične jesenske prognoze Europske komisije te, što je još zanimljivije, što će se dogoditi s bankom ukoliko izbije velika kriza. Ovaj drugi, katastrofalni scenarij zasniva se na sljedećim pretpostavkama: gospodarski pad EU-a za 4 posto, pad vrijednosti dionica prosječno za 15 posto, rast nezaposlenosti za 10 posto te smanjivanje potražnje na tržištima nekretnina za 10 posto. Inače, te su pretpostavke u prošlom stres-testu bile daleko blaže. Za svaku banku je odlučujuća samo jedna brojka, odnosno posjeduje li nakon tog "ekonomskog šoka" još uvijek stopu adekvatnosti kapitala Core Tier (CT1) od najmanje pet posto rizične imovine. I tu su kriteriji stroži nego prošli put. Jer, definicija stope adekvatnosti kapitala, odnosno sposobnosti banke da apsorbira gubitke nastale lošim plasmanima, ovoga puta je znatno pooštrena.

No, što će se dogoditi ako neka banka ne položi test? Profesor sa Sveučilišta Hohenheim Hans-Peter Burghof odgovara: "Najprije ništa, jer te banke unatoč svemu ispunjavaju druge uvjete i norme. No, mislim da taj negativni signal mora dovesti do toga da se uskoro nešto poduzme kako se ne bi izgubilo povjerenje na tržištu kapitala. U pravilu, to znači povećati vlastiti kapital."

"Više nitko nije tako naivan"

Hans-Peter Burghof

Burghof: "Signal da se nešto mora poduzeti"

U formularu za provedbu stres-testa banke moraju navesti i čije državne obveznice posjeduju. List "Financial Times Deutschland" piše da banke po prvi put moraju proći i takav scenarij u kojem Grčka više ne bi bila u stanju podmirivati svoje financijske obveze. Ako je to istina, to bi bila svojevrsna senzacija, budući da europske institucije izbjegavaju čak i samu upotrebu pojma "državni bankrot".

Jedno je sigurno, i ovaj stres-test izazvat će burne reakcije, iako je njegov glavni cilj poticanje transparentnosti, pa time i povećanja povjerenja u financijsku branšu. No, vremena se mijenjaju, kaže profesor Burghof. On podsjeća kako je jedan od ciljeva stres-testa da ljudima sugerira kako je u stvari sve u redu i zaključuje: "No, vjerujem da trenutačno više nitko nije tako naivan."

Autor: Rolf Wenkel/ Andrea Jung-Grimm

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva