1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Može li se u BiH ukinuti diskriminacija?

Sedam godina nakon presude Sejdić-Finci u izbornom zakonodavstvu BiH ništa se nije promijenilo. Bila bi nužna i promjena Dejtonskog ustava, ali dogovor nije na vidiku.

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu danas (9.6.) će priopćiti odluku u slučaju “Ilijaz Pilav protiv BiH” koja je podnesena prije devet godina. Ilijaz Pilav, kirurg iz Srebrenice, tužbu je podnio nakon što mu je 2006. godine zabranjena kandidatura za člana Predsjedništva BiH iz RS kao pripadnika bošnjačkog naroda. Iako Pilav očekuje presudu u svoju korist, s obzirom na dosada viđeno u BiH kada je riječ o provođenju presuda iz Strasbourga, teško je očekivati da se bilo što promjeni na tom planu. Bez obzira kakva presuda bila, javnost je podijeljena glede pitanja hoće li presuda donijeti neke promjene kada je riječ o poštovanju osnovnih ljudskih prava.

"Treći put izbori uz kršenje ljudskih prava"

“Ova presuda je još jedan dokaz da Ustav BiH nije u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Svima je to jasno ali da ne bi dangubili da li treba ovako ili onako, Europa je rekla ajde barem uradite nešto na privredi i zapošljavanju, a ovo ćete svakako morati da uradite do kandidatskog statusa. Ja se nadam da ćemo do 2018. godine, do izbora, imati ove izmjene i u Ustavu. Bilo bi neoprostivo da po treći put zaredom uđemo u izbore kršeći ljudska prava građana”, kaže Jakob Finci, jedan od apelanata u predmetu “Sejdić- Finci”, o odluci suda koja je donesena prije sedam godina jer predstavnicima nacionalnih manjina u BiH nije dano pravo kandidiranja za Predsjedništvo BiH i Dom naroda.

dr. Ilijaz Pilav

dr. Ilijaz Pilav

Procjene stručnjaka su da bi Sud u Strasbourgu mogao presuditi u korist Ilijaza Pilava kao što je to bilo ranije u slučajevima apelacije Azre Zornić, Derve Sejdića i Jakoba Fincija. Tom presudom bi samo bilo potvrđeno koliko je Izborni zakon BiH diskriminatorski ne samo prema nacionalnim manjinama, koje su prve tražile zaštitu u Strasbourgu, već i prema konstitutivnim narodima, u ovom slučaju kandidiranju Bošnjaka iz RS-a za člana Predsjedništva BiH.

Maratonski pregovori bez dogovora

U Izbornom zakonu BiH trenutna odrednica koja se odnosi na izbor člana Predsjedništva BiH iz RS-a je “…bira se jedan Srbin iz RS…”. I u slučaju “Sejdić-Finci” tijekom pregovora čelnika stranaka, političari iz RS-a imali su konstruktivan prijedlog da se u zakonu briše odredba “Srbin”, tako da bi se u tom slučaju birao jedan predstavnik iz RS-a bez obzira na nacionalnost. Ti pregovori trajali su nekoliko godina, čak su i predstavnici EU-a u BiH na kraju prestali postavljati to kao bilo kakav uvjet, prebacivši se na teren gospodarskog oporavka, nadajući se da će se ovo pitanje riješiti nakon stabilizacije političkih prilika.

“Da BiH ima političke elite koje ne poštuju nijedan princip, ne samo demokracije nego i princip međunarodne zakonodavne moći, pokazuje ne samo presuda `Sejdić-Finci` nego i način na koji se krše ljudska prava na svim nivoima u BiH”, kaže profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz, ističući da Pilav neće moći ostvariti svoja prava i u slučaju da dobije presudu.

Rušenje sustava

Dervo Sejdić

Dervo Sejdić

”Neće ih ostvariti kao ni bilo tko drugi. Jedina mogućnost da se ostvare prava je da se sadašnji demokratski totalitarizam sruši svim sredstvima koja podrazumijeva demokracija”, kaže Kazaz.

Oštre ocjene pojedinih poznavatelja prilika o radikalnim potezima kako bi se ostvario minimum ljudskih prava u BiH su posljedica svega onog što se događalo u BiH u proteklih 20 godina. Borba za vlast osnovni je motiv svim političkim elitama, što je i opravdano, iako bez minimuma odgovornosti za loše stanje i nastojanja da se to stanje popravi.

Zbog takve situacije u bilo kakvu promjenu na bolje ne vjeruje ni Dervo Sejdić, pripadnik romske nacionalne manjine, apelant u predmetu “Sejdić-Finci”, koja je donesena davne 2009. godine. Ako nije bilo volje da se tada promijene diskriminatorne odredbe, zašto bi sada bilo drugačije, pita Sejdić.

Jakob Finci

Jakob Finci

“Političari već 20 godina rade po principu sjaši Kurta da uzjaši Murta, nema promjene u vrhu, politike su podijeljene i na tom uspijevaju 20 godina. Ništa ne rade, a na vlasti su. Nisam optimist, ne očekujem da bi se i pozitivnom presudom u slučaju Pilav proces implementacije ubrzao.”

I pored upozorenja, iste pozicije

BiH je već nekoliko puta od raznih europskih institucija ali i pojedinaca dobila upozoravajuće poruke, bilo da su samo usmene ili pretočene kroz neki dokument, poput onih iz Europskog parlamenta u kojima se konstatira neefikasna vlast, odsutnost provođenja reformi itd. Međutim, bez obzira na to, ništa se nije promijenilo kada je riječ o implementaciji presuda kojima se traži ukidanje diskriminatorskih odredbi u Ustavu i Izbornom zakonu BiH.

“Ništa se bitnije neće promijeniti dok se u BiH ne omogući izbor predstavnika svih konstitutivnih naroda i ostalih ali naravno, brišući ono što se zove zabrana kandidiranja, odnosno korištenja pasivnog biračkog prava. Pravo da biraš i da budeš biran je srž provođenja odluke Europskog suda za ljudska prava”, zaključuje profesor Ustavnog prava iz Banjaluke Mile Dmičić.

Preporuka uredništva