1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Može li se kreativnost mjeriti?

Kad netko ima dobru ideju, dobro rješenje nekog problema ili neku novu spoznaju, kažemo da je kreativan. Ali, kako dolazimo do tih novih ideja, uglavnom ne možemo objasniti. Psiholozi su ipak pokušali dokučiti tajnu nastanka genijalnih ideja.

Kako je tekao kreativni proces A. Einsteina?

Kako je tekao kreativni proces A. Einsteina?

Zamislite da je upravo vama na pamet pala melodija "Yesterday", jednostavno tako, pod tušem. Ili ste upravo vi riješili neki matematički problem koji se smatrao nerješivim. Kada bi vas zatim pitali kako ste to uspjeli, vjerojatno vam ne bi puno toga palo na pamet. Vjerojatno biste samo mogli reći: sjevnulo mi je!. Ili: slučajno. Jer, kreativni se procesi teško mogu pratiti, a još teže rekonstruirati. Psihološka istraživanja međutim pokušavaju izmjeriti složeni fenomen zvan ”kreativnost”

Profil nekog kreativca s psihološkog gledišta izgleda ovako: u određenoj mjeri inteligentan, neprilagođen, spreman na rizik, neovisan od prosudbi drugih. Veza između kreativnosti i ludosti, o kojoj se često govori, u novijim se istraživanjima ne može dokazati: prema najnojvijim spoznajama kreativne osobe niti su osobito neurotične, niti su psihički labilne. Njima je međutim svojstven način razmišljanja koji se u psihologiji naziva divergentno. Jens Asendorf objašnjava što se pod tim podrazumijeva: ”Divergentno bi razmišljanje bilo to da cilj razmišljanja nije toliko jasno određen i da se konačna aktivnost ne sastoji u tome da se postupno dođe do tog cilja, nego da se mogući ciljevi istražuju, da se odlazi malo u jedan, malo u drugi smjer...”

Psiholog Guilford je jednim posebnim eksperimentom pokušao izmjeriti može li neka osoba misliti divergentno. Instrukcija koja je dao osobama na kojima je izvodio eksperiment bila je: Zamislite ciglu i razmislite za što ju možete koristiti. Guilfordovo mišljenje je: tko divergentno misli taj će za ciglu nabrojati puno, čak i neobičnih načina primjene. Taj će, na primjer, odgovoriti: ”Ciglu mogu baciti, ugrijati krevet, graditi kuće i regale, može se opteretiti prtljažnik automobila...” Test s ciglom postao je slavan, no ipak je ostalo sporno može li se njime stvarno izmjeriti kreativnost. Tko zna da li bi na ovom testu prošle kreativne glave poput Alberta Einsteina ili Maxa Plancka – njihove ideje teku, njihov stil razmišljanja je bio divergentan, ”Do danas ne postoji ni jedan općenito prihvaćen test za kreativnost koji bi bio sličan, recimo testu inteligencije. To znači da istraživanja psihologa nisu stvarno daleko odmakla" kaže Asendorf. Razlog je što je kreativnost blistava, njezin proces se ne da pratiti, a pogotovo to ne može učiniti neki psiholog koji pokušava sve i izmjeriti. Među stručnjacima postoji minimalni konsenzus da je kreativan onaj koji donosi nešto novo, nešto čime će se neki problem primjereno riješiti. Definicija je dovoljno oprezna, da se na njezinim osnovama među stručnjacima može rasplamsati različitost mišljenja. No, znanstvenicima je ipak uspjelo da donesu korisne prognoze. U jednoj studiji, koja se provodila više od 40 godina, psiholog Helson je došao do zaključka da su oni učenici koji su ocijenjeni kreativnima, kasnije i radili u kreativnim zanimanjima.

"Nakon toga se iznenađujuće dobro moglo predskazati koliko je neko zanimanje, kojim su se bavili 40 godina kasnije, bilo kreativno. Izbor zanimanja, naprimjer, može se dobro prognozirati, znači bira li se neki posao za koji je potrebna visoka doza kreativnosti ili neko zanimanje koje se može obavljati i bez kreativnosti" ističe Asendorf.

U jednoj šarolikoj grupi moguće je pronaći one osobe koje su kreativne. No, teško je iz neke skupine kreativnih osoba izabrati one koji će jednog dana biti iznadprosječno kreativni. Razlog leži u činjenici da je već jednom napravljen odabir. Kada naprimjer netko želi postati arhitekt pretpostavka za polaganje ispita je određena doza kreativnosti. Varijabilnost je već tu ograničena. Vrlo je teško onda još i razlikovati između kreativnijih i manje kreativnih arhitekata.

Kreativnom se radnjom izvana može upravljati samo u vrlo ograničenom smislu. Ona se naime odvija nestalno, nesvjesno, neorganizirano. Psihologiji još nije uspjelo do u detalje rasvjetliti kreativni proces. Kako da im to uopće uspije kada i same kreativne osobe mogu malo toga reći o tome kojim načinom misljenja dolaze do pojedinih rješenja. Thomas Edison, jedan od najpoznatijih američkih izumitelja i sam je jednom rekao da, citat, "99% nekog kreativnog dostignuća počiva na perspiraciji". Znači činjenici da se kreativna osoba dobro oznojila.

  • Datum 01.03.2005
  • Autor Nikolas Westerhoff
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZrS
  • Datum 01.03.2005
  • Autor Nikolas Westerhoff
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZrS