1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Može li Sarkozy spasiti Europski ustav?

Francuski predsjednik Sarkozy cilja na brzu reformu Europske unije i to na temelju skraćenog i pojedostavljenog reformskog sporazuma.

default

Nicolas Sarkozy želi okončati krizu započetu francuskim odbijanjem nacrta Europskog ustava

Na konferencijama za novinare koje predvodi predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso može se dogoditi da ponestane stolaca, jer je tako velik interes, ali još nikada se nije dogodilo da je predsjednik na kraju pitanja i odgovora dobio oduševljeni pljesak novinara. No spontani aplauz u srijedu navečer u dvorani za medije bio je najvjerojatnije ipak upućen gostu koji je stajao pokraj Barrosa – svježe izabranom novom predsjedniku Francuske Republike. U Bruxelles je u svoj prvi posjet došao Nicolas Sarkozy kako bi se sastao, kako je sam rekao “sa starim dobrim prijateljem Joseom” i kako bi nama novinarima objasnio na koji način namjerava spasiti europski ustav i trajnu krizu Europske unije.

Hoće li Sarkozyju poći za rukom, prijedlog europskog ustava koji je obaćen na dva referenduma svesti na “pojednostavljeni ugovor”, to će tek pokazati predstojeći sastanak na vrhu Europske unije 21. i 22. lipnja. No Sarkozy je već osvojio – ako se to može uopće kazati – srca i simpatije bruxelleskih dopisnika, ne samo zato što se ogradio od predsjedničkog stila svojeg prethodnika Jacquesa Chiraca, već zbog humora i sarkazma, južnjačkog temperamenta i prije svega svojom neobičnom otvorenošću, što je za nas bruxelleske dopisnike pravo osvježenje.

Mini sporazum za Europu neprikladan – bolje pojednostavljeni sporazum

“Uvjeren sam da Europa ne može biti nepokretna, da ne može ostati u paralizi, jer Komisija i dalje radi svoj posao i na razini zemalja članica.” Sarkozy je naglasio kako se u svojoj predizbornoj kampanji zalagao za deblokiranje stanja u Europi te da će novi dogovor o europskom sporazumu poći na glasovanje u francuskom parlamentu, a da neće ići na novi referendum.

Sarkozy: Strassbourg ostaje sjedište Europskog parlamenta

No predsjednik Sarkozy je također jednom zauvijek naglasio kako Strassbourg mora ostati sjedište Europskog parlamenta te da izraz “mini sporazum”, kojeg je sam kreirao, zapravo nije prikladan. Barroso, rekao je Sarkozy, prije godinu dana je izjavio kako mini sporazum zvuči kao da Europska unija pri svojem drugom pokušaju ima premale ambicije. “Zato sam se založio da se koristi pojam pojednostavljeni sporazum”, kazao je Sarkozy i nastavio: “Moje ambicije za Europu su i dalje velike, stoga koristim od tada pojam pojednostavljeni sporazum”, pojašnjava Sarkozy.

Međuvladina konferencija bez kandidatskih zemalja

Francuski predsjednik je rekao otvoreno da se zalaže da na idućoj međuvladinoj konferenciji sudjeluju samo članice, a ne kandidatske zemlje. U Konventu, koji je pripremio prvu varijantu europskog sporazuma, sudjelovala je Turska kao kandidatska zemlja, međutim kada je riječ o Turskoj Sarkozy kaže vrlo otvoreno:

“Već dugo vremena tako mislim i to sam rekao: Turska nema što tražiti u Europskoj uniji, I o tome nisam promijenio mišljenje”.

Predsjednik Barroso pak je dodao kako se on zauzima za nastavak pristupnih pregovora s Turskom: “Poštujem stajalište predsjednika Sarkozyja, ali što se tiče Europske komisije, mi smo za nastavak pristupnih pregovora s Turskom”.

“Idućeg mjeseca sastanak na vrhu imat će samo jedan prioritet – pojasniti pitanje ustavnog sporazuma”, najavio je Sarkozy, dodajući kako se o svemu ostalom može razgovarati kada se riješe pitanja oko europskih institucija.

Sarkozy koji je tek 16. svibnja prisegao za novog predsjednika, posjetio je nakon Berlina sada i Bruxelles. Oba puta u središtu pozornosti bio je europski Ustav. U Berlinu je Sarkozy kancelarki Merkel zajamčio svoju pomoć u pogledu rješavanja Ustavne krize još ove godine. Prema njegovom mišljenju europski sporazum mora biti kraći, kompaktniji i bez osjećaja. Trebao bi imati samo nekoliko članaka, a Europsku uniju trebalo bi pokrenuti na polju politike, na primjer na području zajedničke politike useljavanja. Samo mjesec dana prije summita Europske unije francuski predsjednik vidi sve veću potporu za svoje namjere. “Još nije sve rješeno, ali napredujemo”, kazao je Sarkozy u Bruxellesu.

Stižu novi prijedlozi o europskog sporazumu

No unatoč pomalo umjetnom i namještenom optimizmu bit će teško da na kraju svih 27 šefova držva i vlada pristanu na kompromisnu klauzulu. Već se neke članice javljaju s novim prijedlozima, primjerice luxemburški premijer Jean-Claude Juncker koji govori o potrebi “sporazuma plus” ili belgijski premijer Guy Verhofstadt koji se zalaže da se u novi europski ugovor uvrste i aktualni problemi kao što su promjena klime i socijalna pitanja.

Najžešći kritičari Poljska, Velika Britanija i Češka pokušavaju trenutno iskoristi situaciju kako bi “progurali” nacionalne interese i to u nadi da će u vrućoj debati do kraja godine izvući što je moguće veće ustupke. Tako Poljska npr. traži više glasova u Vijeću ministara. Češka se protivi predati Bruxellesu više nacionalnih ovlasti, jer strahuje za svoju suverenost. Velika Britanija pak želi proširiti Europsku uniju, ali ne želi i veću integraciju, pa se zbog toga brani od institucija kao što bi bio zajednički europski ministar vanjskih poslova.

Balkenende: “Treba promisiliti o imenu, obliku i sadržaju”

Nizozemska koja je prije dvije godine odbacila na referendumu Europski ustav strahuje od nadmoćne europske superdržave. “Treba promisliti o imenu, obliku i nekoliko sadržajnih elemenata koji su predloženi u Ustavu”, rekao je nizozemski premijer Jan-Peter Balkenende ovoga tjedna pred Europskim parlamentom i nastavio: “Imamo potrebu pronaći zajedničko rješenje, ali pri tome nema smisla govoriti o blokovima, o onim zemljama koje su potpisale sporazum, o onim zemljama koje su rekle ne. U ovom trenutku postoji zaista prostora za zajednička rješenja”, optimističan je premijer Balkenende koji smatra da su dva pitanja ključna: “Koje su ovlasti Europske unije i koji je put za donošenje odluka – veto ili odluke kvalificiranom većinom glasova. Ako je jasno koje su ovlasti Europske unije i ako se jasno kaže da je to pitanje međunarodnog karaktera koje je povezano s odgovornošću Europske unije - Komisije, Parlamenta i Vijeća, tada je to povezano i s drugim pitanjem donošenja odluka većinom glasova u Vijeću. Trenutno neke zemlje članice smatraju da je veto neka vrst prava i jamstvo, no ja sam i pred vlastitim parlamentom rekao da ako imamo Uniju od 27 članica i uskoro još više, tada nije više moguće ostati na sadašnjem stanju, trebat će nam više odluka koje će se donositi kvalificiranom većinom glasova”, konstatira nizozemski premijer Balkenende.