1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Može li kineski novac spasiti Europu?

Mnoge posrnule zemlje eurozone izlaz vide u financijskim "injekcijama" s istoka Azije, prije svega iz Kine. No mogu li kineske milijarde izvući Europu iz dužničke krize?

Kineska i zastava EU-a

Spas sa istoka?

Nakon izbijanja dužničke krize u Europi i SAD-u politička ravnoteža još je više pomaknuta u smjeru Kine i ostalih gospodarskih sila u usponu. Na nedavnom sastanku ministara financija članica zemalja skupine G20, Kina, Indija i Brazil su najavile da će preko Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zaduženim zemljama još intenzivnije priskočiti u pomoć.

Naopaki svijet

Politolog Eberhard Sandschneider

Politolog Eberhard Sandschneider

No pomoć zemalja koje su donedavno primale pomoć za zemlje u razvoju je nešto na što se Europljani još uvijek ne mogu navići. "Odjednom dolaze tri zemlje koje još prije koju godinu nisu ni sanjale da će moći ravnopravno sjediti za istim stolom", kaže Eberhard Sandschneider iz Njemačkog društva za vanjsku politiku. "I sad čvrsto u rukama drže MMF za koji su Europljani i Amerikanci vjerovali da se nalazi pod njihovom kontrolom", zaključuje Sandschneider.

No iako se Europa još ustručava objeručke prihvatiti pomoć, zemlje u gospodarskom usponu već punom parom, kako javlja "Financial Times", rade na projektu spašavanja posrnulih europskih zemalja. Iza toga stoji čvrsta spoznaja da Europa neće biti u stanju sama se izvući iz krize. Trenutno se kao jedan od glavnih instrumenata favoriziraju obveznice MMF-a koje bi spriječile daljnje širenje dužničke krize. One bi zemljama poput Kine pružile više sigurnosti od obveznica zaduženih zemalja.

Zasad samo obećanja

Ekonomist Huang Zemin

Ekonomist Huang Zemin

Unatoč dosadašnjem višestrukom naglašavanju spremnosti za pomoć, Peking je zasad vrlo suzdržan kad se radi o kupnji dionica zaduženih europskih država. U Fond za zaštitu eura (EFSF) Kinezi su dosad uložili tek 300 milijuna eura. I to usprkos golemim deviznim rezervama Kine koje se procjenjuju na 3,2 bilijuna dolara. No kad su u pitanju investicije Kinezi se povode više za principom sigurnosti nego brze zarade. No Kina zapravo uopće nije u stanju u većoj mjeri pružati pomoć ostalim državama. "Gospodarski učinak Kine se na prvi pogled čini golem no potpuno drugačija slika se stvori kada se taj učinak podijeli po glavi stanovnika", smatra Huang Zemin sa East China Normal University i dodaje: "Kina je još uvijek siromašna zemlja. Godišnji bruto proizvod po glavi stanovnika iznosi svega 5.000 dolara. U Europi je on deset puta veći". Kada se sagleda taj odnos, financijska pomoć Kine Europi postaje nerealna.

Europa je za Kinu vrlo važna

Zastava EU-a i kineska zastava u Pekingu

I u budućnosti zajedno?

Za Kineze je Europska unija već odavno postala najvažnijim trgovinskim partnerom. 2010. svih 27 članica EU-a uvelo je iz Kine robe u vrijednosti od 280 milijardi eura. U slučaju da euro krahira to bi i za Kinu predstavljalo velki problem. Slabi euro osim toga ugrožava kineske zalihe. Kina već godinama, kako bi se odmakla od ovisnosti politike Američke središnje banke (FED), umjesto u dolar investira u euro. Procjenjuje se da je u međuvremenu četvrtina kineskih deviznih zaliha u eurima.

Kina će za svoju pomoć, kako god na kraju ona ispala, očekivati i protuusluge. Tu se prije svega radi o simboličkom ali vrlo značajnom priznanju Kine kao ravnopravnog partnera s razvijenim tržišnim gospodarstvom. To bi osim simboličnog značenja svrstavanja Kine u isti rang sa zapadnim partnerima značilo i osiguranja Kine od tužbi zbog dampinga. Kina priželjkuje brzo rješenje ovog problema i shodno tomu će vjerojatno ispasti i njezina pomoć posrnuloj Europi.

Autorica: Zhang Danhong (N. Kreizer)

Odg. ur.: S. Matić

Preporuka uredništva