1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Možda nam alge mogu pomoći smanjiti ugljični dioksid?

Kupanje u algama - možda nije najljepše osvježenje ali alge mogu možda pomoći smanjiti količinu CO2 u atmosferi

Kupanje u algama - možda nije najljepše osvježenje ali alge mogu možda pomoći smanjiti količinu CO2 u atmosferi

Ugljični dioksid, plin koji nastaje pri svakom izgaranju organske materije - bilo benzina u automobilu, ugljena u elektrani ili objeda kojeg ste upravo pojeli - u posljednje vrijeme je na crnoj listi jer je to plin koji značajno stvara efekt staklenika na našoj planeti. Ali kako ukloniti ugljični dioksid? Njemački i međunarodni znanstvenici su na području Južnog Oceana pokušali isprobati nešto posve jednostavno: potopiti taj ugljični dioksid u more. No i to rješenje sa sobom nosi zamke.

Plin ugljični dioksid nije baš tako jednostavno potopiti u morsku vodu pa su zato znanstvenici iz sedam europskih zemalja i iz Južne Afrike koji su se okupili na njemačkom istraživačkom brodu "Polarstern" odlučili krenuti drugim putem: u more gotovo na samoj granici sa Antarktikom iz broda su rasipali kiselu otopinu željeznog sulfata. On pak također nema veze sa plinom koji se želi odstraniti iz atmosfere - ali je upravo ova smjesa prava poslastica za alge. Profesor Viktor Smetacek iz Instituta za more u Bremenhavenu: "Mi smo sa sedam tona ove otopine pognojili 150 kvadratnih kilometara mora, to je otprilike ploha promjera 15 kilometara i tamo se moglo doslovce golim okom vidjeti kako je voda postala odjednom zelenija od algi koje su pak privukle i druge životinje."

Jer zahvaljujući tom gnojivu, količina algi je doslovce eksplodirala: u samo tjedan dana se količina udvostručila, u dva tjedna je količina postala pet puta veća. Ukratko, ugljični dioksid se ni ne pokušava umjetno otopiti u moru nego se on prepušta algama koji ga uzimaju iz vode. Ako bi se ta metoda proširila na druga mora, količina ugljičnog dioksida bi se mogla smanjiti za 15%. Ali nema čarobnog štapića kod tako složenog problema: još sredinom osamdesetih su se zaštitari okoliša i znanstvenici borili kako ta istu tu kiselu otopinu željeznog sulfata odstrane iz Sjevernog Mora koje se počelo pretvarati u mrtvu baru. Voditelj instituta, profesor Thiede je stoga oprezan: "Tu je naravno i etičko pitanje - već i iz emisije plinova koje stvaraju ugljični dioksid se možemo pitati, da li možemo sa jednim takvim eksperimentom stvoriti nešto što će nam pomoći ili ćemo izazvati druge procese koji će možda biti isto tako štetne."

No profesor Smetacek smatra kako je eksperiment barem vrijedan truda: nakon ovog gnojenja mora ne stvaraju se samo alge nego te alge privlače račiće. "Na taj način možemo povećati fond račića i od toga će korist imati i kitovi i tuljani i svi koji se njima hrane."

Doduše, svi oni na koncu proizvode također ugljični dioksid - ako dožive toliko. No znanstvenici i iz Bremenhavena i njihove kolege su oprezne: eksperiment Eifex - European Iron Fertilisation Experiment - tek je počeo i potrajat će još dvije ili tri godine prije nego što se može davati neke znanstveno utemeljene tvrdnje: I što se tiče biotopa mora na mjestima gdje je izazvana ova kolonija algi a i što se tiče glavnog pitanja - da li je to put sa kojim se može smanjiti količina ugljičnog dioksida u atmosferi.

  • Datum 20.04.2004
  • Autor Jörn Pietschke
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zsh
  • Datum 20.04.2004
  • Autor Jörn Pietschke
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zsh