1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Može li Hrvatska u EU još 2009. godine?

Alen Legović, Bruxelles23. lipnja 2008

Svoj rad završava prvo trojno predsjedništvo EU-a (Portugal, Njemačka i Slovenija). Od 1. srpnja dolazi nova trojka (Francuska, Češka i Švedska), a upravo u tom razdoblju Hrvatska ulazi u odlučujuću fazu pregovora.

https://p.dw.com/p/EPOv
Zastave EU-a i Hrvatske
EU-tako blizu a tako dalekoFoto: AP

Čini se da je iza zatvorenih vrata u Europskoj uniji postignut dogovor da Hrvatska završi svoje pristupne pregovore u idućih 18 mjeseci, koliko i traje trojno predsjedništvo Francuske, Češke i Švedske (svake zemlje po šest mjeseci). To bi značilo da bi krajem 2009. godine Hrvatska mogla potpisati pristupni sporazum o članstvu u EU, uz uvjet da prije toga ispuni sve zahtjeve i mjerila te uspješno zatvori sva pregovaračka poglavlja.

Njemačka kancelarka Merkel i francuski predsjednik Sarkozy
Njemačka kancelarka Merkel i francuski predsjednik SarkozyFoto: AP

Iz nekoliko diplomatskih izvora stižu potvrde da je taj cilj na liniji onoga što je izjavio i predsjednik Europske komisije Barroso koji je najavio da će Komisija na jesen predstaviti vremenski okvir za zaključenje tehničkog dijela pregovora s Hrvatskom tijekom 2009. godine. Diplomati ukazuju da se taj cilj može prepoznati i u strategiji koju su usvojile zemlje koje će predsjedati Europskom unijom u drugoj polovici 2008. i cijeloj 2009. godini.

S Hrvatskom što prije zaključiti pregovore

Francuska od 1. srpnja od Slovenije preuzima Predsjedništvo EU-a, a u 2009. godini slijede Češka i Švedska. Sve tri članice se navodno slažu da se s Hrvatskom u što kraćem roku zaključe pristupni pregovori.

Problemi oko proširenja ipak postoje, jer se primjerice Francuska protiv ulasku Turske u EU. Češka pak ima problema oko rokova za prihvaćanje Sporazuma iz Lisabona bez kojeg je nemoguće primiti u članstvo Hrvatsku. Barem tako naglašavaju francuski predsjednik Sarkozy, njemačka kancelarka Merkel i luksemburški premijer Juncker, premda se i oni svi zalažu za što skorije hrvatsko članstvo.

Pritisak ili ohrabrenje za Irce za novi referendum?

U Bruxellesu pak izjave Sarkoyzja, Merkelove i Junckera tumače kao poruka ili čak upozorenje ostalim članicama koje još nisu prihvatile Lisabonski sporazum, a stvarni cilj je zapravo da se Irci ohrabre za izlazak na još jedan referendum.

Sporazum iz Nice nije prepreka za proširenje

Johannes Laitenberger, glasnogovornik Europske komisije
Johannes Laitenberger, glasnogovornik Europske komisijeFoto: European Community, 2006

Da je pravno moguće primiti Hrvatsku u članstvo i bez Lisabonskog sporazuma, potvrđuje nekoliko bruxelleskih izvora, a i sam glasnogovornik Europske komisije Johannes Laitenberger. “U Sporazumu iz Nice nisam naišao na pravnu zabranu budućeg proširenja. Za ostalo, radi se o političkoj procjeni koja je u rukama 27 zemalja članica koje u određenom trenutku mogu odlučiti o nastavku proširenja”, objašnjava glasnogovornik Europske komisije Laitenberger i na kraju vrlo jasno zaključuje kako "pravno promatrano Sporazum iz Nice ne postavlja pravne prepreke za buduće proširenje".

No činjenica je također da za sada kod nekih europskih čelnika za tako nešto (još) ne postoji politička volja.