1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

MMF kritizira preveliku zaduženost građana Hrvatske

U Hrvatskoj su, nakon odluke o početku pregovora o prijemu u EU, svi pogledi upereni na Bruxelles. Pomalo se zaboravlja da put do Unije vodi preko mišljenja Međunarodnoga monetarnog fonda o rejtingu Hrvatske. Ovih dana je delegacija MMF-a boravila u Zagrebu i još jednom ukazala na bolnu ranu: dugove – kako javne tako i sve veće dugove građana.

Sjedište MMF-a u Washingtonu

Sjedište MMF-a u Washingtonu

Dimitri Demekas, šef misije Međunarodnoga monetarnog fonda za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku te stalni predstavnik MMF-a u Hrvatskoj Athanasios Vamvakidis na vlastiti su se zahtjev sastali s predsjednikom Stipom Mesićem. Sadašnji aranžman Hrvatske i MMF-a traje do travnja 2006. godine, a krajem godine analizirat će se je li Hrvatska ispoštovala kriterije o proračunskom deficitu, vanjskom dugu i deviznim rezervama.

MMF je, kako su izvijestili predsjednika Mesića, zabrinut zbog brzog rasta kredita privatnom sektoru, odnosno zbog prevelike javne potrošnje koja se očituje kroz preko 71 milijun kuna kredita što su ih uzeli građani.

Sever: „MMF demonstrirao svoju površnost“

Krešimir Sever, predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata, ističe kako je ocjenom o prevelikoj zaduženosti građana MMF još jednom demonstrirao svoju površnost i nespremnost da se uđe u suštinu problema. A da bi se o zaduženosti govorilo, kaže Sever, mora se analizirati struktura zaduženja, odnosno na što građani troše kreditni novac: „Kad se vidi da je jedan dio za kupnju stanova i kuća, negdje svega oko jedne trećine. Dvije trećine je osobna potrošnja, ali ne samo na automobile, kao što se često govori, nego jedanko tako i na plaćanje nekakvih računa i svega drugoga za što se ljudi danas uopće moraju zaduživati da bi mogli preživljavati.“

Potrošnja građana nerijetko je inicijator veće konjunkture gospodarstva. No, banke koje su u 93-postotnom vlasništvu stranog kapitala dodjelom kredita doduše potiču gospodarstvo, ali država iz kojih dolaze, nastavlja Sever: „Činjenica je, s druge strane, da se naravno u Hrvatskoj lakše kupi preko banke automobil, nego što možete pokrenuti posao. Ali to je situacija u kojoj su banke pretežito u stranim rukama i, naravno, onda one potenciraju potrošnju prema onome što znače robe iz zemalja njihovog interesnog kruga. Tako da ćete puno lakše u bankama u Hrvatskoj dobiti kredit za kupnju automobila, koji se naravno uvozi izvana, nego što ćete dobiti za pokretanje posla koji njima nije toliko zanimljiv.“

Nužno smanjenje duga i strukturne reforme

Prema stand-by aranžmanu udio hrvatskog vanjskog duga trebao bi biti zaustavljen na 82 posto bruto domaćeg proizvoda, ali se sada procjenjuje kako će on do kraja godine doseći 83 ili 84 posto BDP-a. MMF zato sugerira da vlada i u 2006. godini ustraje na smanjivanju fiskalnog deficita, ali i da ubrza strukturne reforme, osobito one u zdravstvenom osiguranju. Sindikati se nadaju kako se s MMF-om više neće sklapati novi sporazumi, jer oni dalje od sposobnosti države da vraća dugove ne vide ništa: „Njihova receptura je i tu uvijek ista – javnu potrošnju treba skresati, socijalna prava treba skresati. Tako da ni to nije ništa novo. To smo slušali do sada. Evo čujemo i sada, ako Bog da, uistinu i u odlasku.“

Vladu premijera Ive Sanadera razgovori s MMF-ovim čelnicima tek očekaju. U Banskim se dvorima zasad ne žele izjasniti hoće li biti nastavljen stand-by aranžman kojim se traže brže reforme i privatizacija ili će se ići na neki drugi tzv. aranžman opreza kojim bi se nadzirala financijska disciplina, ali i uskladila tržišna pravila igre u Hrvatskoj s onima u Uniji. Kako vlada ni dosad nije demonstrirala neku jasnu ekonomsku politiku, nezavisne su procjene da će joj najlakše biti naprosto produljiti sporazum s MMF-om i nakon travnja 2006. godine.

  • Datum 03.11.2005
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZOV
  • Datum 03.11.2005
  • Autor Gordana Simonović
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZOV