MMF Hrvatskoj postavio nove uvjete

Hrvatski ministar financija Ivan Šuker sigurno će pamtiti ovogodišnje proljetno putovanje u Washington: pored svih pohvala koje je službeni Zagreb dobio od Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda zbog smanjenja deficita sa 6,3 u 2003. na 4,9 % u 2004., Hrvatskoj je ipak postavljen još jedan uvjet bez kojeg se ne može. Naime, predstavnici bretonvudskih finacijskih institucija, ali i Europske unije, Šukeru su u Washingtonu diskretno stavili do znanja, da EU s Hrvatskom neće započeti pregovore – sve dok Zagreb ne potpiše novi Stand by aranžman s MMF-om.

Sasvim pojednostavljeno, Šukeru je obrazloženo da glavni uvjet za početak pregovora nije više to hoće li se ili ne odbjegli general Ante Gotovina naći u Haaškom tribunalu. Presudno je sada hoće li vlada u Zagrebu postići traženu finacijsku disciplinu ili ne, hoće li konsolidirati unutarnje i vanjske dugove te i dalje smanjivati deficit, kako bi došao na 4 posto bdp-a. Vijesti da Gotovina više nije na samom vrhu ljestvice nitko iz hrvatskog diplomatskog zbora u Sjedinjenim Američkim Državama nije demantirao. No, predaja Gotovine i dalje ostaje jedan od glavnih uvjeta za pozitivnu ocjenu hrvatske kooperativnosti s međunarodnim sudom.

Ministar je Šuker u Washingtonu na kratko razgovarao sa novinarima, ali u New Yorku gdje je posjetio Ujedinjene narode i burzu na Wall Streetu, čini se, naprosto je počeo izbjegavati novinare, ostajući dužan bar dva konkretna odgovora koja mu je uredno proslijedio i dopisnik vašeg programa: Da li je nakon njegovog boravka u Washingtonu praktično ponovo prolongiran početak pregovora Hrvatske s Europskom unijom? Ujedno, da li uvjetovanje potpisivanja novog Stand by aranžmana znači da će se s Unijom ozbiljno razgovarati tek na ljeto 2006, jer tada istječe sadašnji aranžman sa Svjetskom bankom?

Na ta pitanja Šuker nije mogao ili još nije znao odgovoriti, ali je očito da se u Zagreb vraća sa prepunim diplomatskim prtljagom u kojem je malo darova, ali zato i te kako puno obaveza. Reforme po recepturi MMF-a često znače “stezanje kaiša” krajnjih korisnika svih aranžmana, a to znači da one neće moći zaobići prije svega zdravstvo i mirovinski sustav. Upravo ta dva segmenta najveći su potrošači hrvatskog proračuna. Ipak, hrvatski je ministar financija novinarima obrazložio da će Hrvatska uložiti dodatne napore da se reforme ostvare, i to, kako je rekao, ne zbog MMF-a ili Europske unije, već «zbog nas samih i naše budućnosti».

Šukerove riječi naravno sasvim korespondiraju s paralelnim izjavama njegova šefa, premijera Sanadera koji je, dok je njegov minister financija bio u Americi, rekao kako očekuje da će «EU uspjeti uvjeriti američke partnere, da je Hrvatska privržena načelima demokracije i europskim standardima, vladavini prava, da nitko nije iznad zakona, te da za svakoga [u Hrvatskoj - op. aut.] vrijede i hrvatski i medjunarodni zakoni». To je Šuker bez prestanka i ponavljao u Washingtonu, ali izgleda ne toliko uvjerljivo. Na kraju ni Sanader ne zna što je poslije razgovora u Svjetskoj banci i MMF-u najbolje za Hrvatsku: da završi postojeći Stand by aranžman, da se postojeći aranžman produži ili da se prije isteka ovoga sadašnjeg sklopi sasvim novi Stand by aranžman, kako to uostalom i zahtijeva Međunarodni monetarni fond.