1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Mladi u BiH sanjaju o Njemačkoj

Gospodarstvo Bosne i Hercegovine je na koljenima. Zbog toga veliki broj mladih želi napustiti tu zemlju.

Goetheov institut u Sarajevu: socijalistička arhitektura, treći kat, lift ne funkcionira, toplo je u "Sobi Berlin". Dina Rizvo je strog šef. Pojavljuje se s crvenim ružem, obučena u ljetnu haljinicu. Od prije tri godina ova 26-godišnjakinja radi kao učiteljica njemačkog. Rijetko je zanimanje za tečajeve njemačkog bilo tako veliko kao sada.

"Broj polaznika raste iz godine u godinu. Ljudi koji dolaze na tečaj su vrlo različiti", kaže Dina Rizvo. Sve je počelo s ljudima koji su željeli otići u Njemačku radi spajanja obitelji, kaže Rizvo: "Oni ovdje završe osnovne tečajeve i u Njemačkoj se obrazuju dalje. No tu su i ljudi sa završenim studijem, pravnici, koji se prekvalificiraju za njegovatelje i koji su spremni biti njegovatelji u Njemačkoj."

Njemačka je omiljena. I to ne samo jer su brojni ljudi iz BiH tijekom ratova na području bivše Jugoslavije pobjegli u Njemačku. Prije svega Berlin slovi kao omiljeno mjesto mladih Bosanaca. Fascinacija Njemačkom i Europom općenito sigurno ne bi bila tako velika kada situacija u vlastitoj zemlji ne bi bila tako loša. Karsten Dümmel je voditelj Zaklade Kondrada Adenauera u Sarajevu. On obrazovni sustav u BiH ocjenjuje katastrofalnim: "Nažalost u obrazovnom sustavu, od vrtića do sveučilišta, mora se puno toga poboljšati", kaže on. U BiH se, kako kaže, tuguje za prošlošću i postoji percepcija da je ranije obrazovni sustav u Jugoslaviji bio pozitivan primjer. "Nažalost Jugoslavija je prošlost, a nije se mnogo promijenilo", kaže Dümmel.

Dina Rizvo

Učiteljica njemačkog Dina Rizvo

Odlazak mozgova

Političko nedjelovanje ima posljedice: Bosanske fakultetske diplome u inozemstvu često nisu priznate. U samoj zemlji teško da ima posla, nezaposlenost mladih iznosi oko 60 posto. To vodi k tome da se čak i osobe s fakultetskom diplomom odlučuju za preškolovavanje kako bi u inozemstvu dobile šansu za posao.

Lejla Ibišević od prije dva mjeseca uči njemački - kao i brojni drugi iz njezine generacije. Lejla je po profesiji politolog, dva puta tjedno dolazi po pet sati na učenje njemačkog u Goetheov institut. "Želim raditi u Njemačkoj kao medicinska sestra jer u BiH jednostavno ne mogu naći posao." Za ovu stidljivu 26-godišnjakinju situacija je teška. "Ovdje sam rođena, ovdje sam odrasla, moja cijela obitelj, svi moji prijatelji su ovdje. U Njemačkog nemam nikoga", kaže ona tiho.

Lejla je dio programa "Triple Win" njemačkog "Društva za međunarodnu suradnju" (GIZ). Ovim programom njemačka vlada pokušava smanjiti teško stanje u njegovateljskoj branši u Njemačkoj. Takvi programi su dobri za Njemačku, a ne samo za BiH. Svjetska banka procjenjuje da je s obzirom na opći "brain drain" (odljev mozgova) zemlju proteklih godina BiH napuštalo skoro 10.000 visokokvalificiranih godišnje. Za zemlju sa samo četiri milijuna stanovnika to je katastrofalno veliki broj.

Članstvo u EU-u: svjetlo na kraju vječnog tunela

Olaf Deussen radi za ured EU-a u Sarajevu. Za mjesto susreta je izabrao kafić u starom gradu. Okružen velikim lusterima i zlatom obrubljenim šećernicama ovaj uposlenik EU-a govori o pozitivnom imidžu koji Unija ima u BiH.

"Ljudima je dogorjelo do noktiju upravo na području ekonomije. Nezaposlenost u zemlji je ekstremno velika, što znači da ljudi prije svega žele imati posao", kaže on. "Ako se pogleda što je sve EU posljednjih godina uradio u jugoistočnoj Europi onda to može biti i pozitivan primjer za BiH."

On zvuči pun nade, a Karsten Dümmel se slaže s njim. No u usporedbi sa susjednom Srbijom on upozorava da ne treba imati preveliku eurforiju: "Pristup EU-u je svjetlo na kraju tunela. Naravno taj tunel je jako dug, a put u EU jako dalek."

U starom gradu u Sarajevu gospođa Rizvo ima puno razumijevanja za svoje učenike. I ona sama ponekad razmišlja o tome da napusti zemlju. Njezina plaća joj je dovoljna tek da sastavi kraj s krajem. "Ako bih ja bila pet godina nezaposlena kao drugi ljudi onda bih i ja uradila isto", kaže ova mlada učiteljica. Ona sliježe ramenima i dodaje: "Ako ovdje nemam posao, onda nemam razloga da ovdje ostanem."

Njezini učenici dijele ovo mišljenje, smješkaju se po malo zbog njemačkih novinara u učionici i ponovo se vraćaju svojim knjigama iz gramatike. Nema sumnje da su vrlo ozbiljni u učenju njemačkog, ne samo zbog ozbiljnog pogleda gospođe Rizvo. Unatoč tome što je petak poslije podne, unatoč ljetnim vrućinama.

Preporuka uredništva