Mjere protiv rasprodaje hrvatskih otoka

Nakon što se prema Vladinom nacrtu Zakona o otocima utvrdi koji su otoci od posebnog državnog interesa, vlasnici takvih zemljišta morat će ih na prodaju prvo ponuditi državi, a zatim županiji, gradu i općini. Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta kaže: «Po primitku ponude Hrvatska je dužna očitovati se u roku od 30 dana, onda ima rok županija 30 dana, pa grad i općina.»

Po isteku predloženih rokova, vlasnik otok može ponuditi na međunarodnom tržištu, no cijena ne smije biti niža od one koju je zatražio od države ili općina, što prema mišljenju zastupnika Mate Arlovića iz SDP-a otvara neka pitanja: «Kako možemo propisati da on mora prodati po onome što je ponudio državi kada je tržišna cijena pala zbog ponašanja jedinica lokalne uprave i tko će mu nadoknaditi onu razliku koja je bila u tržišnoj vrijednosti koje je bila u vrijeme kada je ponudu pisao?»

Te odredbe, čulo se jučer u Saboru, dovode u pitanje ustavna prava hrvatskih građana što znači da će se zakon trebati doraditi. Prijedlogom zakona o otocima određuju se i granice pomorskoga dobra, a u slučajevima gdje ono nije utvrđeno zabranjuje se prodaja. Saborska rasprava o tom zakonskom prijedlogu nastavlja se i danas.

Sabor je jučer raspravljao i o Zakonu o sportu kojim se, među ostalim, predviđa osnivanje Nacionalnog vijeća za sport te donošenje Nacionalnog programa za sport. Zastupnici oporbe upozorili su da cilj zakona ne smije biti opraštanje dugova sportskim klubovima, već sustavna briga za promicanje sporta u školama, a HNS-ovac Dragutin Lesar čak se zapitao donosi li se taj zakon pod pritiskom "dijela sportske mafije", jer , kako je rekao jedini je cilj zakona riješiti dugove nogometnih klubova: «Ja smatram da u hrvatskom sportu postoji grupa, mafijaši koji su povezani sa svim crnim izvorima i fondovima, kladionicama i namještanjima rezultata.»

Iako izložen nizu oporbenih kritika, Zakon o sportu dobio je potrebnu saborsku većinu.