1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Misterija zvana «klimatske promjene»

Posljednji izvještaj vijeća stručnjaka Ujedinjenih naroda za klimatska istraživanja (IPCC) bio je prilično jasan: čovjek je odgovoran za stvaranje takozvanog «efekta staklenika» i to s vjerojatnošću od 90%.

default

Dramatično otapanje leda u Arktičkom moru

Spaljivanje ugljena, nafte i plina uvjetuje stvaranje tog efekta. Stručnjaci procjenjuju da će temperatura na Zemlji do 2100. godine porasti između 1,8 i 4 stupnja Celzijusa. Proteklog su ponedjeljka njemački stručnjaci koji su sudjelovali u izradi UN-ovog klimatskog izvještaja u Hamburgu organizirali radni susret na kojem su predstavili detaljne rezultate istraživanja i nužne istraživačke projekte u budućnosti.

«Zimski mjeseci zatopljavaju više nego ljetnji. Osobito se mijenja distribucija padalina tijekom jedne godine: u Njemačkoj moramo računati s 20-25% više padalina tijekom zime te da će ljetnji mjeseci biti puno sušniji nego danas. To znači i do 20-25% padalina manje preko ljeta,» kaže Daniela Jacob, koja istražuje klimatske promjene na Institutu Maxa Plancka za meteorologiju u Hamburgu. Preko kompjutorskih simulacija ona pokušava predvidjeti što donosi budućnost te izračunati kako bi mogla izgledati klima u Europi u godini 2100. Njemačku, smatra ona, ne očekuju najgore posljedice. Druge europske regije će doživjeti puno teže promjene: «To se osobito odnosi na Sredozemlje. Kod nas će se vjerojatno dogoditi da će preko ljeta pasti možda 25% manje padalina. Ali će se taj manjak izjednačiti preko zime kada će biti više padalina tako da će posvuda u Njemačkoj biti osigurana opskrba pitkom vodom. To neće biti slučaj u Sredozemlju. Tamo preko ljeta kiša više gotovo uopće neće padati a preko zime bi se moglo dogoditi isto. To znači da mi bilježimo pad količine padalina u tijeku jedne godine te porast temperature koja će iznositi znatno više od 40 stupnjeva.»

Za cijeli globus novi izvještaj Ujedinjenih naroda predviđa porast temperature do 4 stupnja Celzijusa te porast razine mora između 18 i 59 centimetara. Rasponi u prognozama su prilično veliki. No zašto stručnjaci ne mogu preciznije predvidjeti što će se dogoditi? Prvi je razlog da se danas nee može točno predvidjeti koliko će ljudi ispustiti štetnih plinova u atmosferu, a drugi je razlog da istraživači još ne razumiju klimu dovoljno dobro da bi mogli izraditi preciznije kompjutorske simulacije. Najveće je pitanje kako će se ponašati oblaci kada temperatura zatopli? Erich Roecker iz Instituta Maxa Plancka za meteorologiju: «Fizikalnim mjerenjima ne omogućuju nam predviđanje hoće li količina oblaka u toplijim klimatskim uvjetima narasti ili opasti. To nije poznato, ne postoje nikakve teorije a možda će to zauvijek i ostati nepoznato.»

Erich Roecker dodaje kako su oblaci važni i zato jer funkcioniraju kao svojevrsni klima uređaj koji se brine za rashlađivanje: niski oblaci reflektiraju sunčevo svjetlo, a ako se reducira njihova površina onda će više sunčevih zraka djelovati na Zemlju i bit će sve toplije i toplije. Neke kompjutorske simulacije dolaze do zaključka da će s rastućim temperaturama opasti količina oblaka i da će to dodatno zatopliti svjetsku klimu. Drugi modeli predviđaju porast količine oblaka, što bi moglo usporiti zatopljavanje temperatura. Procjene variraju za oko 2 stupnja Celzijusa što je u ovom kontekstu jako puno. Roeckner i njegove kolege u izradi simulacija preko globusa «pletu» virtualnu mrežu i izračunavaju klimu za pojedine važne točke. Što je god ta mreža detaljnija, točnija je i prognoza. Za sada razdaljine između pojedinih točaka na mreži iznose oko 200 kilometara. To je prilično puno i zato i kvaliteta prognoze klimatskih promjena još uvijek nije zadovoljavajuća. Istraživači žele upotrijebiti brže kompjutore kako bi izradili točnije simulacije za regionalne klimatske promjene. Tek kada se to dogodi mi ćemo moći procijeniti obujam klimatskih promjena za neke regije, naprimjer Alpe, Ruhrsku oblast u Njemačkoj ili Sredozemlje.

  • Datum 13.02.2007
  • Autor Frank Grotelüschen
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9qWf
  • Datum 13.02.2007
  • Autor Frank Grotelüschen
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9qWf