1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Mirzetova izbjeglička priča - do Stuttgarta i natrag u BiH

Izbjeglice sa zapadnog Balkana imaju minimalne šanse za dobivanje azila u Njemačkoj. To je shvatio i Mirzet Hamzić iz Gornjih Rainaca koji se zato odlučio vratiti u BiH. Iako tamo nema ni posla ni kuće.

Mirzet Hamzić, 24-godišnjak iz Gornjih Rainaca kod Kalesije, jedan je od gotovo 480.000 podnositelja zahtjeva za azil u Njemačkoj. Međutim, on je i jedan od nekoliko tisuća onih čiji su zahtjevi za azil odbijeni. Jedan od razloga zašto je Hamzić, sa suprugom i troje djece, dobio odbijenicu je taj što potječe iz tzv. zemlje sigurnog porijekla. Iako je BiH za Njemačku od početka prošle godine, zemlja sigurnog porijekla, za Mirzeta to ne znači da u njoj može normalno živjeti. "U Bosni sam bio nezaposlen. Jedini prihod je bio dječji doplatak, a to je 18 konvertibilnih maraka mjesečno. Što je to? Ne možeš ni vreću brašna kupiti. A gdje je novac za plaćanje računa, struje... U Bosni nemam ni kuće. Eto, zato sam otišao", priča nam Mirzet Hamzić svoju izbjegličku priču.

Mirzet s obitelji, suprugom Džemilom i troje djece, već sedam mjeseci živi u bivšoj bolnici u blizini glavnog željezničkog kolodvora u Stuttgartu. Kako je dobio odbijenicu za azil, Mirzet je u prosincu podnio zahtjev da se dobrovoljno vrati. “Vratit ću se u staru očevu kuću koja nema uvjeta za stanovanje. Ona se pomalo raspada", kaže Mirzet i dodaje da se na dobrovoljni povratak odlučio jer na taj način izbjegava petogodišnju zabranu ulaska u Njemačku.

Prednost dobrovoljnog povratka

Kuća Mirzinog oca

Kuća Mirzinog oca

"Podnositeljima zahtjeva za azil sa zapadnog Balkana je postalo jasno da ovdje nemaju dugoročnu perspektivu. Skoro svi zahtjevi se odbijaju i mnogi ne čekaju dolazak policije i prisilni povratak", kaže Gabriele Kämper-Bürger koje izbjeglice savjetuje o povratku. Ona radi u savjetovalištu za izbjeglice Dritte Welt iz Stuttgarta. Riječ je o savjetovalištu koje financiraju EU, njemačka pokrajina Baden-Württemberg i grad Stuttgart. Ovo savjetovalište pored ostalog, savjetuje i izbjeglice iz zemalja koje nisu članice EU-a, a koje se žele ili moraju vratiti u svoje domovine. To mogu biti i ljudi koji duže žive u Njemačkoj i koji u svojim zemljama žele započeti novi život. Zbog toga Ured za strance u Stuttgartu mnoge izbjeglice s područja Balkana šalje u ovo savjetovalište. "Njihovi zahtjevi su odbijeni i oni moraju napustiti zemlju. A u prednosti su ako zemlju napuste dobrovoljno", kaže Gabriele Kämper-Bürger.

Tu prednost želi iskoristiti i Mirzet Hamzić: "Dobio sam odbijenicu i vraćam se u Bosnu jer neću da mi dođe policija i da me prisilno pošalju u BiH. U tom slučaju dobijam zabranu ulaska u Njemačku koja traje pet godina.“ Mirzet se ionako ne misli ubrzo vraćati u Njemačku: "Možda nekada kasnije, ali kada djeca odrastu. Djeca su mala i neću više da ih patim."

"Zagubljene" putovnice

Njegova supruga, 23 godišnja Džemila, ipak se boji dolaska policije i prisilnog povratka. "Naše putovnice su zagubljene i bojim se da bi mogla doći policija i prisilno nas vratiti“, kaže. Obitelj Hamzić je među osobama čije se putne isprave nalaze u nekom od ureda za strance u Njemačkoj. "U posljednjih godinu dana je u Njemačku došao veliki broj izbjeglica. Njima se na granici ili prilikom podnošenja zahtjeva za azil oduzmu putovnice. Nakon toga se šalju raznim uredima koji se brinu o tim zahtjevima. To je malo neugodna i nezgodna situacija, ali se nadamo da se takvi slučajevi uskoro više neće ponavljati", kaže savjetnica Kämper-Bürger.

Džemila Hamzić s djecom u Stuttgartu

Džemila Hamzić s djecom u Stuttgartu

Rješavanje izbjegličkog pitanja u Njemačkoj se odvija na nekoliko razina - od saveze preko pokrajinske pa sve do lokalne - tako da se u tijeku obrade zahtjeva dogodi da se putovnice "zagube". Bez obzira što podnositelji zahtjeva za azil sa Balkana u Njemačkoj u jednom trenutku ostanu bez putovnice, njihov povratak ne predstavlja problem. "Ako podnositelj zahtjeva za azil predoči bilo koju drugu vrstu osobnog dokumenta, tada Konzulat BiH u Stuttgartu može izdati Putni list. Međutim, nezgodno je što u tom slučaju ti ljudi u BiH moraju ponovno podnijeti zahtjev za izdavanje putovnice, što opet košta“, kaže Kämper-Bürger.

Obitelj Hamzić će ipak sačekati da dobiju svoje putovnice. Za to vrijeme će, kako kaže Mirzet, možda uštediti nešto novca i završiti započetu kuću: "Bar jedan kat, kako bi imali gdje živjeti. Djed ima malo zemlje i planiram, ako uspjem primiti još nešto socijalne pomoći, možda kupiti i manji traktor, kako bih bar nešto mogao raditi i na taj način prehraniti obitelj."

Njemačku je 2015. godine dobrovoljno napustilo 37.220 izbjeglica. Prema informacijama Ministarstva unutarnjih poslova, 87 posto ih je od toga sa zapadnog Balkana - 32.494 osobe. Najviše je povratnika u Albaniju (11.972), zatim na Kosovo (8.125), u Srbiju (6.616), Makedoniju (3.234) i Bosnu i Hercegovinu (1.801).