1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Mirovine odlučuju izbore

Sirotinjska starost u bogatoj Njemačkoj? To će biti realnost sve većeg broja ljudi ukoliko se nastavi dosadašnja mirovinska politika. Zato se čini da će mirovine biti glavna tema predizborne kampanje sljedeće godine.

Još nikada tolikom broju ljudi nije išlo tako dobro – to se s pravom kaže za današnju generaciju njemačkih umirovljenika. Oni koji danas imaju između 70 i 90 godina profitirali su od neprestanog rasta privrede između šezdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća. Nezaposlenost je bila neznatna, kupovale su se nekretnine, zaključivala životna osiguranja, a dosta se moglo i odvojiti na stranu. Prosječni Nijemac je tako imao osnova za dobru mirovinu i udobnu starost. Mnoge firme su uz to isplaćivale dodatne mirovine bivšim radnicima. Nakon ujedinjenja su i umirovljenici u bivšoj Istočnoj Njemačkoj dobro prošli, primajući mirovine slične onima u bivšem zapadnom dijelu. Ali, zabava je sada gotova.

Osipanje osnovice

Zakonom utvrđenu mirovinu uveo je još Bismarck krajem 19. stoljeća. Ona se financira određenim postotkom od zarade, što praktično znači da današnji radnici plaćaju za današnje umirovljenike, mladi za stare. Dio uvijek moraju priložiti i poslodavci. Demografski razvoj i napredak medicinskog sustava dovode do produženja životnog vijeka, starenja društva i situacije u kojoj onda sve manje mladih ima da financira mirovine sve više starih.

Politika je našla ne baš kreativno rješenje: još osamdesetih su snižene mirovine. I tom su se logikom služile sve vlasti od tada, bez obzira jesu li vladali demokršćani s liberalima, socijaldemokrati sa zelenima ili je na vlasti bila velika koalicija. Od prije deset godina mirovine u Njemačkoj podliježu porezu, a već godinama se sustavno snižava neoporezivi dio mirovine. To znači da isti bruto-iznos danas donosi više neto-novca na račun nego što će donositi kroz deset godina. A osnovica za obračun nije ni izbliza tako sjajna kao prije dva desetljeća jer je Njemačka doživjela nekoliko ekonomski teških faza u kojima su mnogi gubili posao ili radili za male plaće.

Godinama su zaposleni poreskim olakšicama poticani na mjesečno izdvajanje određene sumu za dodatno privatno mirovinsko osiguranje, ali od izbijanja financijske krize, to osiguranje nudi praktično nikakve kamatne stope. Stoga ni ranije popularna životna osiguranja – koja su mogla biti pretočena u mirovine – više nisu atraktivna. Mršave kamate na štedne knjižice ne vrijedi ni spominjati. Današnji umirovljenici sve češće starost dočekuju u iznajmljenom stanu, što se može objasniti pojačanom migracijom iz sela u grad posljednjih desetljeća. Dok u pasivnim krajevima kuće zjape prazne, skupi stanovi u gradovima mogu se samo unajmiti, no teško kupiti.

Ispodprosječna razina

Uobičajeno je da mirovine budu vezane za opći razvoj plaća i da stoga pomalo rastu iz godine u godinu – u 2016. čak između četiri i pet posto. U prošlom desetljeću je bilo godina kada mirovine nisu podignute ni za jedan cent. Rezultat je poražavajući – prema studiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, razina državnih mirovina u odnosu na plaće je u Njemačkoj ispod prosječnog. U Austriji je recimo ta razina za oko 50 posto viša. U usporedbi s europskim zemljama, Nijemci moraju raditi prilično dugo – granica za odlazak u mirovinu postupno će se povećavati na 67 godina. U Francuskoj ili Mađarskoj se radni vijek završava znatno ranije.

Sve gore napisano ukazuje na to da će Njemačka uskoro imati prvu generaciju umirovljenika kojima će starost biti financijski nesigurnija nego generaciji njihovih roditelja. Mnogima koji su danas tek na početku ili sredini radnog vijeka je jasno da mirovina može značiti siromaštvo, pogotovo ako nema nasljedstva od roditelja. Tu je temu svakako prepoznala i politika. S obzirom na činjenicu da su sljedeće godine parlamentarni izbori, mirovine su već zgodno bojište za međustranačku bitku. I to posebno ako se u obzir uzme činjenica da su etablirane stranke odreda izgubile po koji postotak podrške na račun populističke Alternative za Njemačku. Mirovine su dakle, tema kao naručena.

„Tempirana socijalna bomba“

Vladajuća koalicija demokršćana i socijaldemokrata – takozvana velika koalicija – još je u koalicijskom ugovoru potpisala osnovne smjernice za razvoj „solidarne mirovine“. Ona bi trebala biti isplaćivana onima koji, usprkos dugom radnom vijeku, imaju mirovinsku osnovicu čak i ispod one sume koja se smatra neophodnom za život dostojan čovjeka. Danas su takvi upućeni na socijalnu pomoć što je veliko poniženje nakon desetljeća teškog rada.

Druga dogovorena tema bilo je izjednačavanje razine mirovina na istoku i zapadu Njemačke. Na istoku su mirovine danas još uvijek za desetak posto niže nego na zapadu – između ostalog i zato što su plaće osjetno niže. Iako se jaz smanjio tokom četvrt stoljeća od ujedinjenja, on još postoji, i zato je socijaldemokratska ministrica rada Andrea Nahles za jesen najavila koncept za potpuno izjednačavanje razina mirovina. Kancelarka Angela Merkel je već ukazala da to neće biti jednostavno: današnji umirovljenici bi profitirali, ali bi današnji radnici morali više plaćati i pristati na manje mirovine u budućnosti.

Rasprava proteklih tjedana u prvi plan izbacuje sve širi fronta protiv daljeg smanjenja mirovina. Danas prosječna mirovina iznosi svega 48 posto prosječne plaće, a do 2030. ta razina– zbog sve većeg broja umirovljenika – bi trebala pasti na 44 posto. Protiv toga uzbunu dižu ne samo sindikati, ljevica i socijaldemokrati nego i bavarski ogranak demokršćana, CSU. U Münchenu, gdje se tradicionalne obiteljske vrijednosti na višoj cijeni, posebno traže da se prilikom obračuna mirovina više vrednuje vrijeme koje su majke provele sa svojom djecom.

Frank Bsirske, šef najvećeg njemačkog sindikata Verdi, traži da se razina mirovina najprije stabilizira, a da se onda podigne. On kaže da je zaista moguće da oko 12 milijuna građana u starosti postane siromašno i to u jednoj bogatoj Njemačkoj. Niske mirovine su, dodaje Bsirske, „tempirana socijalna bomba“. Nema ni govora da je dovoljno podići samo najniže mirovine. Veliki sindikat metalaca kao i drugi sindikati najavili su da će pred izbore 2017. pozvati građane da stranke procjenjuju prema njihovoj mirovinskoj politici. Kako li će s tim proći Angela Merkel i njena stranka CDU? Kancelarka je već rekla da pitanje mirovina u velikoj mjeri treba ostaviti za sljedeći saziv Bundestaga.