1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Mirno more i dobar Boot

Na najvećem nautičkom sajmu Boot u Düsseldorfu daleko su vremena prije krize, ali posao ipak ide dobro. Jadran je i dalje omiljeno odredište nautičara.

I ove godine od 21. do 29. siječnja u Düsseldorfu se osjeća miris soli i ugođaj "visokog mora": preko 1.800 izlagača iz 70 zemalja je došlo i na ovogodišnji nautički sajam Boot. Sajmova takve vrste u Europi u međuvremenu ima mnoštvo, ali tu ipak redovito dolaze i proizvođači svih mogućih naprava za uživanje u morskim ljepotama - ne na kraju jer su i Nijemci marljivi kupci svega što će im najljepši dio godine učiniti još ljepšim.

A onda tu dolazi i činjenica da se svake godine predstavlja po sedamdesetak novih jedrilica i po 250 novih motornih brodica i opet je tu Boot idealno mjesto za njihovu prezentaciju. No već tu se vidi trend koji svjedoči čemu služe takva plovila: osobito kod jedrilica traže se prije svega one sve veće - i naravno, sve skuplje jer su namijenjene ili za čarter ili za vlastiti, sve veći luksuz. Pred jahtama manjima od 50 stopa (15,2 metara) jedva da još tko zastaje. To je možda razlog i da na ovom Bootu više nema baš niti jednog od preživjelih proizvođača plovila iz Hrvatske ili iz neke od drugih zemalja zapadnog Balkana.

Oceanis 62 (DW/A.Šubić )

Oceanis 62

I titulu najboljeg na ovogodišnjem Bootu u kategoriji luksuznih jahti je osvojio krstaš najvećeg europskog proizvođača takvih plovila, francuskog Beneteaua Oceanis 62. Tu treba imati i pred očima da je taj krstaš (vrijedan preko 650 tisuća eura) tek par metara kraći od Santa Marie Kristofora Kolumba (23 m) - makar otkrivač Amerike nije mogao niti sanjati da život na moru može biti tako ugodan i luksuzan.

Zašto traže dozvolu?

Ali ta ugoda na moru brzo postaje problem i na to se već počinju žaliti brojni nautički turisti na Jadranu. Jer tom luksuznom krstašu je gaz oko 3 metra što je tek metar manje na primjer od gaza trajekta Liburnija prijevoznika Jadrolinije. U sezoni vlada beznandna gužva u koliko-toliko sigurnim lučicama gdje na vez žele i mještani i komercijalna plovila i takvi ljetni kapetani koji često s takvom mrcinom u čarteru jedva da imaju iskustva s morem.

Martina Sandgathe, ADAC (DW/A. Šubić)

Martina Sandgathe

Martina Sandgathe sa štanda njemačkog autokluba ADAC koji na sajmu Boot predstavlja usluge ovog kluba nautičkim turistima i na Jadranu također priznaje kako takvi ljetni kapetani "nisu uvijek pretjerano razumni" pa tako ovaj klub za stvarne nesreće na (hrvatskom) moru ima i partnere koji će pomoći nesretnicima. Jer od pitanja koja čuje na štandu ADAC-a na Bootu od onih koji kane ploviti Hrvatskom jest i ono o potrebnoj dozvoli.

Mnoge zemlje (među kojima je i Njemačka) već i zbog pritiska sektora proizvođača plovila su uvelike spustile kriterije po kojima netko može stati za kormilo. Zato ih ima i koji su razočarani što Hrvatska ne priznaje njihove "dozvole za sportske brodice", ali kaže i kako ima nekih koji "fureštima" izdaju brodice u čarter - i da ih niti ne pitaju da li imaju dozvolu.

Kome treba takva "boravišna pristojba"?

Ipak, gospođa Sandgathe kaže i kako su nautički turisti u Hrvatskoj u golemoj većini zadovoljni - i da zapravo upita ima sve manje. Naime, od kako je Hrvatska u EU-u i njemački turisti se lakše odlučuju otići u tu zemlju i to je također njezina golema prednost pred drugim zemljama istočnog Jadrana. Najviše negodovanja obično uzrokuje plaćane boravišne pristojbe koju nautičari, ako na primjer neku noć provedu na kopnu, plaćaju i kad uzimaju brodicu u čarter i onda na mjestu noćenja. Ma koliko ta pristojba bila razmjerno malena, tu svakako ostaje dojam da ih se u Hrvatskoj "muze gdje se stigne" - jer jedva da je ikome jasno da Hrvatska taj prihod nije u stanju od posjetitelja uzeti na neki drugi, manje birokratski način.

Sanjin Krstinić (DW/A. Šubić)

Sanjin Krstinić

Doduše, Sanjin Krstinić na štandu ACI Marina tvrdi kako je takvih "dvostrukih" pristojbi bilo, ali da je taj problem riješen. I on je spreman priznati da na Jadranu u sezoni vlada gužva i da je jedva moguće naći sidrište u nekoj sigurnoj uvali i gdje neće biti još čitava flota drugih nautičara, ali i kaže kako ne može biti nego sretan što je tako, makar daleko veća gužva vlada na jugu Jadrana u omiljenim rutama između Dubrovnika i Kornata - na sjeveru se još može naći mjesta u marinama kojih ionako ima sve više. Hrvatska je definitivno omiljeno odredište nautičkih turista i praktično da nema konkurenta u onome što nudi: jedan od rijetkih izlagača iz Crne Gore na ovom Bootu je Port Montenegro, bivša baza JNA koja je nakon golemih investicija imućnih partnera pretvorena u luku za super-jahte (sa super-gazom tako da se u međuvremenu čini jednostavnije kupiti takav brod nego naći gdje će ga se sidriti).

 Luxusyacht von Oyster (DW/A. Šubić)

Oyster 675 privlači pozornost u svakom pogledu

"Hrvatska ima što jedva tko drugi ima..."

Ali jedini konkurent Hrvatskoj je samo Grčka. No nautičari rado do brodice dolaze svojim automobilom - a tu je onda Hrvatska Nijemcima (koji su bili i ostali najdraži gosti) jasno u prednosti zbog infrastrukture koju nudi. Priznaje i da je Grčka jeftinija od Hrvatske, ali kako su prošla vremena "skupe marke". No makar i on inače radi u ACI-jevoj marini u Supetarskoj Dragi, priznaje da su mnoge kalkulacije u nautičkom turizmu u Hrvatskoj nepravedne.

Jer jedno je kad u čarter uzme brod skupina prijatelja pa onda troškove čartera i marine jednog broda dijele kroz tri ili četiri (bračna?) para: tako lako može ispasti da je to jeftinije i od veoma povoljnog hotela. Ali kad to mora platiti otac jedne obitelji "iz samo jednog džepa, onda to boli", priznaje gospodin Krstinić.

 Außenbordmotoren (DW/A. Šubić)

Štedljivi izvanbrodski motori su sve traženiji zbog cijene goriva

Znači li to da je takvim gostima nautički turizam jednostavno previše skup? Zapravo i trend na tržištu plovila svjedoči da i "obični" ljudi žele uživati na moru i bez gomile svojih prijatelja, ali onda na svom nešto manjem i nešto jeftinijem plovilu i to na motorni pogon. Možda i zbog povoljne cijene goriva u posljednjim godinama, a svakako i zbog sve štedljivijih vanbrodskih motora velike snage se sve manje prodaju jedrilice, a sve više motorni brodovi. Prvi put nakon 2009. kad je izvoz njemačkih brodograditelja zbog krize u zoni eura ionako desetkovan, već 2015. su motornjaci pretekli jedrilice, a prošle godine je razlika postala još veća: izvezeno je 574 jahti na jedra i čak 1.310 motornih brodica. I po raspoloženju kod proizvođača se čini da će se to nastaviti: optimistični su uglavnom svi, ali nešto bolje raspoloženje vlada kod proizvođača motornjaka.

A onda neka netko u Oceanisu 62 pokuša proći između Cresa i Lošinja...

 

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic