«Mini ćaba» nova atrakcija u Hamburgu

Ljutite ljudske mase po ulicama, zastave zapadnih zemalja gore, kamenovanje njihovih veleposlanstava...takve scene koje su nam ostale u sjećanje iz sukoba oko karikatura proroka Muhameda na Zapadu se više ne želi provocirati. I sama se umjetnost od tih događanja našla na politički i religiozno uskovitlanom «brisanom prostoru». To je morao shvatiti i Gregor Schneider, umjetnik koji se bavi intervencijama u prostoru. On je 2001. godine dobio Zlatnog lava na bijenalu u Veneciji za svoje radove izloženje u Njemačkom paviljonu. 2005. Schneider je u Veneciji želio postaviti crnu kocku visoku 13 metara, i to po uzoru na ćabu u Meki, svetištu svih muslimana. No, niti u Veneciji niti u Berlinu nije se željelo riskirati s instalacijom kocke. Sve do prije nekoliko dana. Kocka je dio jedne izložbe koja je prošloga petka otvorena u Hamburgu.

Zaljubljeni pogled zadovoljnog kreativca

U Hamburgu je proljetno sunce jako i umjetnik Gregor Schneider žmirka u pravcu svoje kocke...radi se o zaljubljenom pogledu zadovoljnog kreativca. Šest tjedana je njegovim radnicima bilo potrebno za izradu 13 metara visoke i 40 tona teške željezne konstrukcije koja je obavijena čvrstim platnom. Povijest kocke je ipak malo duža od šest tjedana: «mini ćaba», kako se ona u Njemačkoj naziva zbog uzora iz Meke po kojem je napravljena, trebala je svjetlo dana ugledati već 2005. na Markovom trgu tijekom Bijenala u Veneciji. No, uoči bijenala Gregor Schneider je primio jedan e-mail: «Pismeno mi je priopćeno da je kocka zbog političke prirode zabranjena u Veneciji. Pri tome za mišljenje se nije upitali nijednog muslimana.» U Berlinu je Schneider ponovno pokušao izboriti se za javno prikazivanje «mini ćabe». Jedno je vrijeme čak postojala realna mogućnost realiziranja projekta: «U Berlinu mi je također pismeno priopćeno da je kocka zabranjena zbog političkih uvjeta. U pismu je spomenut i strah da bi se u cijeli slučaj mogao umiješati i njemački ministar unutarnjih poslova. Ali do današnjeg dana nitko u Berlinu nije rekao da je kocka bila zabranjena već da se radilo samo o odluci postavljača izložbe.»

Nada umire zadnja...

Umjetnik je nakon te zgode gotovo izgubio svaku nadu da će se «mini ćaba» ikada naći na nekom javnom prostoru...sve dok se odjednom njemu nije javio Hubertus Gaßner, direktor Umjetničkog paviljona iz Hamburga koji je Schneiderovu crnu kocku želio prikazati u okviru izložbe «Malevič – crni kvadrat», hommagu ukrajinskom umjetniku Kazimiru Maleviču. Scheiderov san postao je tako uz veliku medijsku pompu java: «Ćaba u Meki za mene je jedan od najtajanstvenijih, najljepših i najnevjerojatnijih prostora u svijetu. Počeo sam se baviti ćabom nakon što mi je ideju dao jedan vrlo religiozni musliman sa zapada Njemačke. On mi je rekao da se moram pozabaviti ćabom želim li saznati nešto više o prostoru.»

Islamska zajednica zadovoljna projektom

Kako bi spriječili da plod tog bavljenja prostorom ne bude u Hamburgu izvor serije negativnih naslova u medijima, direktor Umjetničkog paviljona Gaßner i umjetnik Schneider kontaktirali su islamsku zajednicu u gradu na Labi. Ahmet Yazici, dopredsjednik Islamske zajednice na sjeveru Njemačke kazao je kako ga vesele objekti izgrađeni po uzoru na ćabu i da ne shvaća razloge zbog kojih Schneiderova «mini ćaba» nije već izložena u Veneciji ili Berlinu. Yazici smatra čak da će i posjetitelji središnje džamije u Hamburgu koja je udaljena samo oko 1000 metara od «mini ćabe» profitirati od instalacije crne kocke: «Svi oni koji iz financijskih razloga nisu u mogućnosti doživjeti ćabu uživo na hodočašću u Meki imaju sada mogućnost dolaska u Hamburg. Sviđa mi se kako ona ovdje izgleda. Jedan od naših učenika koji je već vidio kocku već nas je pitao izgleda li ćaba baš tako? Ja sam mu rekao da su dimenzije otprilike iste. Naravno da ima i razlika, to se jasno mora reći, ali su dimenzije iste.»

Nova turistička i religiozna atrakcija

Islamska zajednica iz hamburške središnje džamije namjerava sa svojim učenicima Kurana zajedno posjetiti kocku i pozvati njezinog autora Gregora Schneider na molitvu petkom. Kocka bi u Hamburgu mogla intenzivirati interkulturni dijalog, a sam umjetnik već sada je siguran da je Hamburg postavljanjem kocke dobio novi gradski centar. I to centar koji iz straha od mogućih nesporazuma nisu željeli ni Venecija ni Berlin.