1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Milijarde troškova zbog zagađenja zraka

Posljedice zagađenja zraka u Europi su izuzetno velike, a šteta nanesena njime za 2012. se procjenjuje na najmanje 59 milijardi eura. Među najvećim zagađivačima su termoelektrane iz Njemačke, Francuske i istočne Europe.

Londonska magla, dim nad Rurskom oblasti - to su stare legende. Zagađenje zraka na ovim mjestima je u padu. Kvaliteta zraka u Europi se posljednjih desetljeća znatno poboljšala. Pa ipak, koncentracija otrova je još dovoljno visoka da predstavlja veliku opasnost za zdravlje. To pokazuju rezultati istraživanja Europske agencije za zaštitu okoliša (EUA) sa sjedištem u Kopenhagenu. EUA je ispitala oko 14.000 industrijskih postrojenja i elektrana s ciljem izračuna troškova koji nastaju uslijed zagađenja zraka. A oni, prema navodima EUA-a, za 2012. iznose najmanje 59 milijardi eura, a možda i do 189 milijardi eura, ovisno o modelu ekonomskih šteta.

Koliko godina života gubimo zbog zagađenja zraka?

Posebno u gradovima, gdje živi najveći dio europskog stanovništva, izmjereni postotak štetnih tvari kao što su ozon, dioksid ili sitna prašina, vrlo je često viši od dozvoljenog. "Polovicu tih troškova prouzročenih zagađenjem stvara jedan posto industrijskih pogona. To je zastrašujuće", kaže direktor EUA-e Hans Bruyninckx. Druga spoznaja je da se među 30 najvećih zagađivača zraka nalazi 26 termoelektrana - ponajviše iz Njemačke, a potom iz Poljske, Bugarske i Rumunjske. Ali i kemijska i čelična industrija proizvode visoku količinu otrovnih tvari u zraku. "Da se među najvećim zagađivačima nalazi osam elektrana iz Njemačke, to nije ništa novo. No, pri tome se ipak mora naglasiti da one doduše apsolutno gledano proizvode velike količine ugljičnog dioksida, no relatnovno gledano ipak proizvode struju mnogo efikasnije od elektrana u istočnoj Europi i Francuskoj", kaže Arne Fellermann iz Europskog ureda za zaštitu okoliša.

Njemačka je jedan od najvećih zagađivača zraka u Europi

Njemačka je jedan od najvećih zagađivača zraka u Europi

EUA je pet godina radila na ovom istraživanju. U vremenskom razdoblju od 2008. do 2012. godine su troškovi zbog zagađenja zraka iznosili najmanje 329 milijardi eura, a najviše oko 1.053 milijarde eura. EUA je također iznijela podatke kako u blizini ovih industrijskih postrojenja rastu i troškovi boravka u bolnicama (zbog srčanih oboljenja te bolesti dišnih puteva), broj smrtnih slučajeva i broj bolovanja.

"U međuvremenu postoje tehničke mogućnosti za smanjenje produkcije štetnih tvari u zraku, no koncerni navode kako bi njihovim korištenjem bili na gubitku, odnosno, više na tržištu ne bi bili dovoljno konkurentni", ukazuje Fellermann. "No, budući da se zagađenje zraka ne smanjuje, potrebna nam je jedna nova, europska politika čistog zraka", kaže Dorothee Holz iz Njemačke organizacije za zaštitu klime (DUH). Prema njezinom mišljenju, industrijski pogoni bi trebali stalno obnavljati svoja filterska postrojenja. Isto tako, dodaje ona, ukoliko njemačka vlada ozbiljno shvaća energetski zaokret, onda bi ona trebala pod povećalo staviti termoelektrane.

Međutim, velika zagađenja prouzročuju i promet i poljoprivreda. Metan posebno oštećuje ozonsku ovojnicu, a nitrati kao što je amonijak onečišćuju vodu i tlo.

Posljedice studije

No, hoće li se ubuduće nešto promijeniti po pitanju politike je vrlo upitno. Pod novim vodstvom Jean-Claudea Junckera, povjerenici upravo raspravljaju o eventualnom ispitivanju regulacije europskog paketa za očuvanje čistoće zraka i konkuretnosti na tržištu. Naime, deset vodećih udruga za zaštitu koliša do sada je uzaludno pokušavalo dobiti termin kod Junckera kako bi s njime porazgovarali o problemima. Oni se sada nadaju da će studija EUA-a ipak izazvati promjene u načinu razmišljanja.

Pariz

Pariz je jedan od najzagađenijih gradova u Europi

Moć građana

Na koncu, proizvođači struje proizvode i energiju za potrebe stanovništva. "Svijest o problemima vezanima za zaštitu okoliša kao i želja za čistim zrakom dolaze tek kada su 'trbusi puni', kada imamo posao i kada se više ne moramo brinuti o egzistenciji", kaže Feller. No, društvo isto tako plaća zbog gubitka radnih dana, zbog štete koja nastaje uslijed slabijih žetvi kao i za sve veću potrošnju energije", kaže ovaj stručnjak. On dodaje kako se zbog toga moramo pitati - što će se dogoditi s našom industrijom? Želimo li doseći energetske ciljeve ili ćemo prihvatiti zagađenje zraka kao nužno zlo? I - koliko će nas sve to stajati?

Preporuka uredništva