1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Milijarde na računima štedljivih Nijemaca

Da samo novac čini sretnim, Nijemci bi bili najsretniji ljudi na svijetu. Oni posjeduju tisuće milijardi eura - više od sveukupnih dugova zemalja koje sada potresa kriza! A uz to i dalje štede.

Dok vlade danas širom svijeta gledaju gdje, kako i koliko mogu uštedjeti, i svaki se novčić dva puta okreće prije no što se potroši, u Njemačkoj su prekoračili još jednu magičnu granicu - po prvi put u povijesti je iznos ukupne ušteđevine u zemlji prešao iznos od 10 bilijuna eura - to je onaj broj s trinaest nula, koji se može napisati i ovako: 10.000.000.000.000.

Tolika je bila vrijednost svih ušteđevina u gotovini, vrijednosnim papirima i nekretninama privatnih kućanstava u Njemačkoj u trećem tromjesečju 2011., objavio je Savez njemačkih banaka. Samo za usporedbu: to je više od svih javnih dugova svih 27 zemalja članica EU-a. A da se Nijemci odluče na takvu velikodušnost i odreknu tog novca u korist zajednice, pod tim bi kišobranom mjesta bilo i za Hrvatsku.

Kasica prasica iz koje vire novčanice eura

Ne ovisi toliko o financijskim špekulantima - dobra stara kasica prasica

Stalni rast vrijednosti privatnog vlasništva

Po riječima Bernda Sprengera, financijskog stručnjaka i povjesničara financija, u poslijeratnom razdoblju se u Njemačkoj bilježi kontinuiran rast vrijednosti vlasništva u rukama pojedinaca. "Još 1960., dakle 12 godina nakon monetarne reforme i uvođenja njemačke marke (DM) ukupna je ušteđevina iznosila tek oko 165 milijardi maraka, dakle oko 80 milijardi eura", kaže Sprenger. 30 godina kasnije, uoči ponovnog ujedinjenja Njemačke, to je vlasništvo već naraslo na iznos od 1.400 milijardi eura. "Nijemci su dakle zadnjih 60 godina bili vrlo marljivi", konstatira ovaj povjesničar.

A koliko god iznos od deset tisuća milijardi eura izgledao velik, on je u stvarnosti još i veći: u ovu računicu nije uključena vrijednost pokretnog vlasništva pojedinaca poput automobila, namještaja, nakita ili umjetnina. No ipak, od čitave sume treba odbiti iznos dugova koje njemački građani imaju - oko 1.800 milijardi eura. Prema toj računici vrijednost s kojom Nijemci stvarno raspolažu je ipak viša od osam tisuća milijardi eura! Pritom je važno napomenuti: tu se radi isključivo o ukupnoj vrijednosti i statističkim podacima - o tome kako je to bogatstvo raspoređeno, ti podaci ništa ne govore.

Prije svega sigurnost

Kofer iz kojeg vire novčanice eura

Mogi bi pokriti kompletna dugovanja 17 zemalja euro zone

Stavljanje ovih brojeva u različite omjere pokazuje koliko je taj iznos uistinu velik. Tako je ukupna vrijednost ušteđevine od 8 bilijuna eura četiri puta veća od sadašnjeg iznosa zaduženja njemačke države, koje je trenutno oko 2.100 milijardi eura. A ukupni dug svih 17 zemalja članica euro zone u trećem tromjesečju prošle godine je zabilježilo dug od 8.200 milijardi eura, dakle upravo toliko koliko je neto iznos njemačke ušteđevine. Ukupan dug svih 27 zemalja članica EU-a iznosi 10.300 milijardi eura.

Kad se radi o načinu pohranjivanja svog imetka, Nijemci preferiraju faktor sigurnosti: više od dvije trećine od 4.700 milijardi novčanih ušteda je u gotovini, na štednim knjižicama ili oročenim računima, odnosno u potraživanjima prema osiguravajućim društvima. Samo pet posto je neposredno uloženo u dionice.

U zadnjih 20 godina se količina ušteđenog novca gotovo utrostručila - s 1.750 milijardi na početku 1991. (godine ujedinjenja Njemačke), ta je suma narasla na sadašnjih 4.725 milijardi. To pokazuje da "iznos vrijednosti koju Nijemci posjeduju kontinuirano raste", kaže Bernd Sprenger, i dodaje da samo prolazni potresi na financijskom tržištu taj rast povremeno usporavaju. "Do toga međutim nikada nije dolazilo zato jer bi Nijemci počeli trošiti svoju ušteđevinu", naglašava financijski povijesničar, već je uvijek imalo veze s "padom vrijednost dionica na svjetskom tržištu novca." Nijemci naime i dalje vrijedno štede - danas jednako kao i u prošlosti.

Autor: Klaus Ulrich/Zoran Arbutina

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva