1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Milena protiv njemačkog izbornog zakona

Kada mladi Nijemci ostanu bez prava glasa, ostaje im jedino da podnesu tužbu. No, tužbe pri ustavnom sudu često budu odbačene. Postavlja se pitanje kako onda doći do prava izlaska na izbore?

Izborno pravo ne rvijedi za svakog Nijemca

Izborno pravo ipak ne vrijedi za svakog Nijemca

Milena je Njemica i od rođenja živi u Bruxellesu. Pratila je sva politička događanja u Njemačkoj s velikim zanimanjem. Od svoje 16 godine član je SPD-a. U Njemačkoj ima još baku koju često posjećuje, a odradila je i višetjednu praksu u Berlinu. Bez problema se mogla prijaviti kod bake ili prijatelja na nekoj njemačkoj adresi, ali to nije učinila. Sada se Mileni uskraćuje pravo glasa na predstojećim parlamentarnim izborima u Njemačkoj, a razlog: nije bila prijavljena u Njemačkoj najmanje tri mjeseca. Milena se nije upisala u popis birača u Njemačkoj, jer nije htjela varati, živi u Bruxellesu i dijete je tipične njemačke obitelji koja je vrlo mobilna i već desetljećima ne živi u svojoj domovini. Milena smatra da trenutni izborni zakon u Njemačkoj nije pravedan i stoga je najavila tužbu.

Pojačana mobilnost

Karta Europe s upitnikom

Zašto neki Nijemci iz inozemstva ne mogu izaći na izbore u Njemačkoj?

Postoji skupina Nijemaca kojoj je uskraćeno pravo da izađu na izbore, a to su oni Nijemci koji nikada nisu živjeli u Njemačkoj najmanje tri mjeseca. Među tom skupinom nalaze se prije svega mladi Nijemci čiji su roditelji iskoristili mogućnost mobilnosti i našli zaposlenje izvan Njemačke. Sve više djece Nijemaca rađaju se u inozemstvu, tamo pohađaju školu i studiraju. To se pokazalo kao sve češća pojava u regijama u koje se stranci stalno doseljavaju, na primjer Bruxelles ili granične regije, primjerice istočna Belgija.

Milena se nije upisala u popis birača odnosno nije prijavila boravište u Njemačkoj, a mogla je to učiniti kod bake, ali jednostavno nije htjela varati. Postojeće izborno pravo Milena kritizira i zbog toga će podnijeti tužbu.

Milenin odvjetnik Volker Heydt pojašnjava: "Njemački ustav u članku 38 daje izborno pravo svim Nijemcima. Za razliku od primjerice Danske, gdje tamošnji ustav traži boravište u samoj zemlji, jedini uvjet je da je osoba navršila 18 godina. Potreba tromjesečnog boravka s prebivalištem u Njemačkoj dodatno je uvedeno, ali s današnjeg stanovišta više nije opravdano.“

Oprezne odredbe oko prava glasa

izborna kutija za glasačke listiće

Pravo glasa do ujedinjenja Njemačke samo uz ispunjavanje uvjeta

Njemačka je do 1990. godine bila podijeljena zemlja. Svi Nijemci na istoku i zapadu bili su njemački državljani. U DDR-u su živjeli Nijemci za koje je istočnonjemačka država izdavala DDR-državljanstvo s dodatkom "nacionalnost: njemačko“. Istočni Nijemci svoje pravo glasa mogli su iskoristiti samo ako bi napustili Istočnu i naselili se u Zapadnoj Njemačkoj. Za staru Saveznu Republiku Njemačku za vrijeme hladnoga rata bilo je poželjno isključiti istočne Nijemce od prava glasovanja za Bundestag, jer tko zna što bi se dogodilo kada bi pravo glasa imalo i 12 milijuna Nijemca koji su živjeli na desnom toku rijeke Labe. Njihovo isključenje od mogućnosti glasovanja dobilo se zahtjevom potvrde o aktualnom boravku u izbornom području, a ono je bilo jednako području Savezne Republike Njemačke.

Potaknuti odlukom Njemačkog ustavnog suda o tužbi i zahtjevu da se preispitaju prava glasovanja koju je podnijeo i zatražio jedan službenik Europske unije, Bundestag je 1985. promijenio izborni zakon i ukinuo potrebu aktualnog prebivališta u Njemačkoj. Za osobe koje stanuju izvan SR Njemačke preduvjet za glasovanje na izborima je da su Njemačku napustili nakasnije prije deset godina.

Njemačkim ujedinjenjem današnja odredba gubi smisao

Preporuka uredništva