1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mijenja li Putin svoju taktiku u istočnoj Ukrajini?

M. Buhuev/M. Ostaptschuk/D. Dragojević26. lipnja 2014

Vijeće Ruske federacije je povuklo ovlasti predsjedniku Putinu da može poslati vojne jedinice u Ukrajinu. Upućeni promatrači vide više razloga koji su naveli Putina na taj korak.

https://p.dw.com/p/1CQOz
Foto: picture-alliance/dpa

Samo je jedan senator glasao protiv: gornji dom ruskog parlamenta je u srijedu (25.6.) gotovo jednoglasno, a na zahtjev Vladimira Putina, povukao dozvolu za slanje ruskih jedinica u Ukrajinu. Ta odluka dolazi prekasno, smatra Lilia Schewzowa iz moskovskog Carnegie centra. "Putin je to trebao učiniti puno, puno ranije, nakon aneksije Krima", kaže ova analitičarka i objašnjava to argumentom da je već dva-tri tjedna nakon pripojenja ukrajinskog poluotoka Rusiji bilo jasno kako će aneksija daljnjih područja Ukrajine - na jugu i istoku - biti nemoguća. Sadašnja odluka pokazuje, međutim, smatra ona, da Moskva mijenja svoju taktiku: "Još prije nekoliko mjeseci je Kremlj vodio drukčiju politiku: destabilizirao je istok i jug Ukrajine", kaže Schewzowa u razgovoru za DW. Sada Putin, smatra ona, želi kroz pregovore između Kijeva i separatista u istočnoj Ukrajini pogurati rješenje sukoba koje njemu odgovora, ali koje bi bilo prihvatljivo i za Zapad.

Lilia Schewzowa
Lilia SchewzowaFoto: privat

Rusija sada mora reagirati

Više faktora je moglo utjecati na odluku o povlačenju ovlasti Putinu za slanje jedinica u Ukrajinu, smatra Cornelius Ochmann iz Zaklade za njemačko-poljsku suradnju: "S jedne strane prijetnja novim sankcijama i prije svega sloga zapadnih država. A zatim je tu i jasan i pragmatičan stav ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka koji je sa svojim mirovnim planom za istočnu Ukrajinu preuzeo inicijativu, što znači da Rusija sada mora reagirati. Do sada je Rusija upravljala razvojem događaja."

Stručnjak za istočnu Europu u razgovoru za DW kaže kako je Putin sada jasno pokazao da želi biti partner Zapada. S obzirom na pogoršanje gospodarske situacije i odljev kapitala potpuna konfrontacija sa Zapadom bila bi besmislena, smatra Ochmann. Osim toga, nastavlja, proruske snage u istočnoj Ukrajini shvatile su da bez potpore plaćenika iz Rusije cijela stvar nema smisla: "To nije došlo odozdol, kao u slučaju Krima gdje je veliki dio stanovništva podržavao pripojenje Rusiji", kaže stručnjak iz varšavske zaklade.

Cornelius Ochmann
Cornelius OchmannFoto: DW/B.Cöllen

Korak u smjeru deeskalacije

Odluka Vijeća Ruske federacije mogla bi biti korak u smjeru deeskalacije, smatra Eberhard Schneider iz Rusko-europskog centra u Bruxellesu. Prema njegovom mišljenju, Putin želi da razgovori između Kijeva i separatista urode konstruktivnim rješenjem. "Ako se to ne dogodi, onda će Porošenko, kako je i najavio, ostvariti plan B. On će povećati vojni pritisak na separatiste, a oni zapravo nemaju šanse opstati u ovom sukobu", kaže Schneider za DW. Porošenko je, upućuje briselski stručnjak, predložio da regionalni predstavnici na područjima Donjecka i Luhanska uglavnom sami odrede svoju sudbinu, da sami predlože guvernere i u mnogim oblastima dobiju autonomiju. Očito je, zaključuje, Moskva time zadovoljna, jer se više u ovom trenutku niti ne može postići: "Možda će srednjoročno Moskva pokušati izvršiti svoj utjecaj preko osoba koje će biti postavljene od strane predstavnika ova dva područja."

Eberhard Schneider
Eberhard SchneiderFoto: privat

EU da, NATO ne

Lilia Schewzowa pak upozorava da Kremlj ovom odlukom gornjeg doma parlamenta ni u kojem slučaju nije potpuno odustao od opcije destabiliziranja istoka i juga Ukrajine. Ona vjeruje da se Ukrajinci na žalost moraju pomiriti s time da će još dugo stajati u sjeni Rusije. "Rusija će htjeti zadržati utjecaj u ovoj zemlji", kaže stručnjakinja iz Carnegie centra.

Cornelius Ochmann pak ne vjeruje da će Moskvi uspjeti promijeniti ukrajinsku orijentaciju prema zapadu: "Ako se ukrajinski narod za to odlučio, onda ni ruski predsjednik neće uspjeti vojnim sredstvima spriječiti ukrajinsko približavanje EU-u." Kada je riječ o pristupanju NATO-savezu, stvar je drukčija, smatra on: "Ne vjerujem da ukrajinsko stanovništvo ima interesa za to."

Eberhard Schneider ukazuje da će već u petak (27.6.) Kijev potpisati gospodarski dio Ugovora o pridruživanju EU-u, ali ni on ne vidi približavanje Ukrajine NATO-u kao realističnu opciju. Prije je prepreka za to bila ruska flota na Krimu, sada, nakon aneksije ukrajinskog poluotoka, to je neriješena granica.