1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Migranti nasilni koliko i Nijemci

Mladi migracijskog porijekla nisu više nasilni ili više kriminalci nego oni koji su njemačkog porijekla. Rezultat je to studije Sveučilišta u Münsteru. 'Kriminal nije problem etničkog porijekla.'

Kemala "udaraju" hormoni, previše je mačistički raspoložen i uvijek spreman na tučnjavu. Kemal je kliše. Stereotip mladića migracijskog porijekla, koji se već i pri krivom pogledu osjeća napadnuto i traži sukob. Ipak, mladi migracijskog porijekla nisu više nasilni ili više kriminalci nego oni koji su njemačkog porijekla.

Rezultat je to studije na Sveučilištu u Münsteru o kriminalitetu mladih. "Kriminal nije problem etničkog porijekla", naglašava kriminolog Klaus Boers. Kod kažnjavanih mladih uzroke za kriminalno djelovanje puno više treba tražiti u nedostacima socijalnog okružja ili obrazovanja.

Türkische Frauen beim Einkauf

U Duisburgu žive mnogi migranti

Stručnjaci su od 2002. godine ispitali 3 400 mladih u Duisburgu u razmaku od godinu dana. Na početku su djevojke i mladići bili u dobi od 13 godina. Posljednje ispitivanje provedeno je početkom 2013. godine. 40 posto upitanih imali su migracijsko porijeklo, oko 20 posto tih mladih bili su turskih korijena.

Oni koji potječu iz Turske su, prema riječima znanstvenika, snažnije okrenuti tradicionalnim vrijednostima. Osim toga imali su manje problema s alkoholom, koji često igra ulogu kod nasilja među mladima. Turske djevojke pritom su znatno "usklađenije" u stavovima nego djevojke iz Njemačke. Devedesetih godina rezultati su ipak bili drukčiji. Tada je udio nasilnika među mladima migracijskog porijekla bio veći. "U Duisburgu smo po prvi puta vidjeli da ta razlika više nije značajna", kaže Boers. Kriminolog tu promjenu svodi na poboljšanu integraciju i veće šanse za izobrazbu djece migranata.

Gotovo svi su pomalo kriminalni

Još jedan rezultat: veliki dio upitanih mladih, bez obzira kojeg porijekla, počinio je do 18. godine života najmanje jednom kazneno djelo. Najčešće su to bile krađe u trgovinama.

Symbolbild Ladendiebstahl in der Kosmetikabteilung

U pubertetu krađa u trgovini nije ništa neobično

84 posto mladih i 69 posto djevojaka u anonimnom ispitivanju priznali su da su jednom već počinili prijestup."To je potpuno normalno. To je dio socijalnog procesa u pubertetu. Ispituju se granice i tako se uči što je dozvoljeno, a što zabranjeno", pojašnjava Boers. Ali u pravilu su to samo kratke faze. "Većina se sama po sebi regulira - bez djelovanja policije ili pravosuđa". To pokazuje da je društvo zapravo vrlo uspješno u posredovanju normi.

Problem su intenzivni počinitelji. Oni su skrivili polovicu od svih počinjenih djela tog uzrasta i preko tri četvrtine svih nasilnih prijestupa. Njihov udio među mladima je između šest i osam posto. "Kod njih se mora intervenirati", kaže kriminolog Boers. On navodi čitav niz razloga zbog kojih je netko od mladih postao intenzivni počinitelj.

Nesređena obitelj, iskustvo s obiteljskim nasiljem, doticaj s drugim mladima koji su kažnjavani- sve to može potencirati "delinkventski način života".

Pomoć 'radnika s ulice'

Jugendkriminalität Symbolbild

'Ozbiljniji' kriminalci karijeru nastavljaju u zatvoru

Škola i roditelji često ne mogu puno učiniti. "To je zadatak ljudi koji su posebno obrazovani za to. 'Ulični radnici', koji se obraćaju mladima. Cilj je maknuti ih sa ulice, ponuditi im druge mogućnosti života i slobodnog vremena."

Ljudi poput socijalnog pedagoga Matthiasa Gutjahra, rade na berlinskom projektu "Gangway". On i njegove kolege brinu o mladim intenzivnim počiniteljima nedjela prije i nakon zatvora. Riječ je o onima koji za boravka u zatvoru odbijaju svaku pomoć i zbog toga moraju odsjediti svoju zatvorsku kaznu do zadnjega dana.

"Do sada je bilo tako da je 70 do 80 posto tih ljudi unutar godinu dana ponovno završilo u zatvoru", priča Gutjahr. "Taj efekt 'vrtuljka' želimo spriječiti." Ulični radnik i njegove kolege nude pomoć u komunikaciji s vlastima, prilikom potrage za stanom i sugovornici su kod svih vrsta problema. "Mladi reagiraju jako dobro. Jedva da ima onih koji to ne prihvaćaju. Jer to je dobrovoljno, mi s njima komuniciramo kao ravnopravni sugovornici, ustrajemo da nam se obraćaju sa 'ti' i djelujemo kao socijalni radnici."

Obitelj umjesto kriminala

Od mladog intenzivnog počinitelja ne mora nastati vječni kriminalac. Mnogi u zrelijim godinama prestanu s prijestupima. Važno je, smatra kriminolog Boers, pritom imati čvrstu vezu sa društveno prihvatljivim partnerom i stabilni radni odnos. Ulični radnik Gutjahr to može samo potvrditi: "Mnogi kriminalnu karijeru automatski okončaju sa 30 godina". Stroge kazne, složni su Boers i Gutjahr, neće ih zastrašiti. "Što su kazne strože, to je veći rizik ponavljanja nedjela", kaže Boers. Zatvorske kazne mlade bi smjestile u negativno okruženje. U zatvoru bi samo naučili od drugih počinitelja nedjela. "Postaviti granice, ali držati otvorenim put u normalno, to je zadaća."

Preporuka uredništva