1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Migranti imaju slabije šanse za posao u Njemačkoj

Mladi u Njemačkoj sa stranim imenom i prezimenom imaju slabije šanse dobiti mjesto za izobrazbu zanata, nego oni s njemačkim imenom. To nije samo nepošteno, već i neekonomično, smatra u svom komentaru Verica Spasovska.

Ako se netko zove Mehmet, a ne Lukas, na natječaju za izučavanje zanata u Njemačkoj će teže dobiti to mjesto nego njegovi njemački konkurenti. Studija Stručnog vijeća za integraciju i migraciju (SVR) njemačkih zaklada je po prvi put dokazala ono što mnogi mladi Turci u Njemačkoj osjećaju i na što se s pravom žale. U konkurenciji s istoj mjeri dobro kvalificiranim mladim Nijemcima se zapostavljaju, jer stereotipne predodžbe poslodavaca još uvijek tako funkcioniraju da "vlastitoj" skupini daju prednost pri odlukama o zaposlenju osoblja.

Mladi Turci još uvijek moraju biti bolji, uložiti više napora nego njemački početnici u poslovnom svijetu, kako bi izjednačili svoje slabije početne šanse. Osjećaj zapostavljenosti dakle nije pao s neba. Ta studija štoviše potvrđuje crno na bijelo neravnopravan odnos prema mladim Turcima na početku njihovog radnog vijeka. Ona pokazuje da unuci nekadašnjih gastarbajtera još uvijek nisu samorazumljivi dio njemačkog društva. To je bolno za one koji imaju iskustva s diskriminacijom. To je dokaz neuspjele kulture dobrodošlice u Njemačkoj. Na koncu je to i neekonomično za jednu zemlju, kojoj su hitno potrebni stručnjaci.

Vrbuju inozemne stručnjake, a ne obaziru se na vlastite

Verica Spasovska

Verica Spasovska

Paradoksalno je da njemačko gospodarstvo vrbuje pametne glave u inozemstvu, a u vlastitoj zemlji ne iskorištava stručni potencijal. Njemačka je demografski gledano zemlja koja sve više stari i koja ima značajan nedostatak stručne radne snage. Kako bi se te ljude dovelo u Njemačku, politika se trudi ukloniti prepreke kod priznavanja stranih diploma. Osim toga, u cijeloj Njemačkoj bi zaposlenici ureda za strance ubuduće trebali biti obučavani kako bi se prema doseljenicima ophodili ljubaznije i senzibilnije. Sve to je ispravno. Ali pogled usmjeren u inozemstvo ne smije pomutiti pogled na vlastito stanovništvo.

Kako bi se srušili imaginarni zidovi, znanstvenici koji su izradili spomenutu studiju su iznijeli i niz pametnih prijedloga: anonimne prijave za natječaj, interkulturalni trening onih koji obučavaju zanatlije, certificiranje takozvanih "Diversity poduzeća", u kojima je posebno veliki udio radnika sa stranim korijenima. Te mjere upućuju na pravi put, iako iskustva s anonimnim prijavama za natječaj pokazuju da se problem najčešće odgađa do razgovora za posao. Tada je gotovo s anonimnošću. Ipak bi se sve trebalo pokušati kako bi se uklonile predrasude.

Brojne uspješne priče migranata

Ta studija, pored toga, može pridonijeti tomu da se potrebna javna rasprava o integraciji u Njemačkoj vodi objektivno. Poslodavci, koji mladim Turcima ne pružaju šansu, trebali bi se upitati hoće li time takoreći prokockati potencijale. Ali isto tako je važna uloga medija u toj debati. Ako mediji ljude sa stranim korijenima budu u manjoj mjeri predstavljali kao ugrožavanje radno sposobnog stanovništva, a više kao potencijal, utoliko prije će doći i do promjene perspektive.

No, što to znači za Mehmeta, koji mora poslati puno više prijava za natječaje nego njegov njemački konkurent kako bi dobio željeno mjesto za izučavanje zanata? On bi trebao biti uvjeren u to da se gledišta mogu i promijeniti. Iako tako nešto traje. Za to vrijeme on može pokazati da se ne da demotivirati. Da su slabe početne šanse na njemačkom radnom tržištu prepreka koju se može prebroditi, dokazuju brojne uspješne priče ljudi sa stranim korijenima. I oni su dio njemačke stvarnosti.

Preporuka uredništva

WWW-linkovi