″Mi smo jedan narod″ - Njemačka slavi Dan jedinstva | TEME | DW | 03.10.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

"Mi smo jedan narod" - Njemačka slavi Dan jedinstva

3. listopada 1990. godine potpisan je ugovor o ujedinjenju zapadne i istočne Njemačke. No, to je bila samo posljedica čitavog niza događaja koji su počeli znatno ranije.

Njemačka zastava vijori 3. listopada 1990. pred zgradom Reichstaga u Berlinu

Njemačka zastava vijori 3. listopada 1990. pred zgradom Reichstaga u Berlinu

Još u siječnju 1989. godine predsjednik istočnonjemačke države i komunističke partije Erich Honecker je prijetio: "Berlinski zid će stajati još i za stotinu godina." Istovremeno je samo tri posto zapadnih Nijemaca vjerovalo da će jednog dana osobno doživjeti ujedinjenje Njemačke. A onda su se stvari počele događati takvom brzinom, da ih više nije bilo moguće zaustaviti.

Erich Honecker

Šef države i partije Honecker vjerovao je da će Zid stajati još 100 godina

Pad granice zbog pogrešnog tumačenja

Zbog masovnog odlaska istočnonjemačkih građana iz zemlje i demonstracija na ulicama počeo je rasti pritisak na vodstvo DDR-a. Početkom studenoga proglašena su pravila za ograničenu slobodu putovanja u inozemstvo. Navečer 9. studenoga 1989. godine član politbiroa Günter Schabowski pročitao je priopćenje o dopuštanju putovanja i pogrešno ga interpretirao: "I zato smo se odlučili za uvođenje pravila koje će svakom građanu DDR-a omogućiti prelazak državne granice."

Günter Schabowski

Günter Schabowski preuranjeno je proglasio otvaranje granica

Iste je noći, bez ijednog ispaljenog metka, pod naletom masa građana pao DDR-ov granični režim na Berlinskom zidu. Pad Zida potaknuo je na izlazak na ulice i stanovnike drugih istočnonjemačkih gradova te ohrabrio poljski pokret Solodarnost, reformatore u Mađarskoj i samog sovjetskog predsjednika Gorbačova.

"Uspjeh ovisi o svakome od nas"

Na prvim slobodnim parlamentarnim izborima u DDR-u pobijedio je Savez za Njemačku pod vodstvom istočnonjemačkog krila Kršćansko-demokratske unije, koja se založila za što brže ujedinjenje sa zapadnom Njemačkom. Tadašnji njemački kancelar Helmut Kohl prepoznao je pogodan trenutak. Njegova je vlada počela užurbano raditi na ostvarenju njemačkog sna. U ugovorima s nekadašnjim pobjedničkim silama iz Drugog svjetskog rata, Sovjetskim savezom, SAD-om, Velikom Britanijom i Francuskom, uređeni su pravni okviri ujedinjenja. Time je Njemačka po prvi put nakon rata dobila natrag svoju potpunu suverenost. U ljeto 1990. nastaje gospodarska i monetarna unija dviju njemačkih država, u kolovozu 1990. Narodna skupština DDR-a usvaja odluku o pripajanju Saveznoj Republici Njemačkoj.

Kancelar ujedinjenja Helmut Kohl

"Kancelar ujedinjenja" Helmut Kohl

3. listopada 1990. potpisan je Ugovor o ujedinjenju. Građani obiju država slavili su na ulicama do duboko u noć. Tadašnji njemački predsjednik Richard von Weizsäcker je upozorio: "Kako će ujedinjenje uspjeti u ljudskom smislu ne ovisi o ugovoru između vlada, o ustavu i odlukama zakonodavca. To ovisi samo o držanju svakog od nas."

U prosincu 1990. godine na prvim parlamentarnim izborima u ujedinjenoj Njemačkoj pobijedio je tzv. "kancelar ujedinjenja" Helmut Kohl sa svojim strankama Unije.

Autor: Bernd Grässler/Andrea Jung-Grimm

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva