1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Metro kamionima "uvozi" kovanice iz Austrije

Trgovinski lanac Metro kamionima će iz Austrije u Njemačku dopremiti – kovanice od jednog, dva i pet centa. Do ovog čudnog uvoza, koji predstavlja novost u njemačkoj trgovini, došlo je zbog jednostavnog razloga – ovaj veliki koncern u kojem su MediaMarkt/Saturn, Praktiter/Baumarkt, Kauhof te prehrambeni diskonti Real i Extra nema sitniša za kusur.

Runolist umjesto lista hrasta

Runolist umjesto lista hrasta

Godišnje Metroovim blagajnama treba milijun paketića s tim najmanjim apoenima eura, a svi dosadašnji apeli trgovaca upućeni na adresu Bundesbanke da u optjecaj pusti dodatne bakrene kovanice ostali su bez odjeka.

Bundesbanka se obratila građanima i to već drugi put te ih pozvala da razbiju svoje kasice-prasice i u promet vrate ono što je već pušteno. Njemačka je iskovala devet milijardi novčića od jednog, dva i pet centa, tako da na svakog stanovnika dođe oko 110 kovanica. Što rade s tim novcem?
- "Skupljam ga u velikoj košari."

- "Ništa drugo nego što sam radio s pfennizima, koje sam ranije imao – izdajem ih."

- "Kod mene kod kuće je u jednoj zdjelici, i leži tamo. Kada ih dovoljno skupim, uzmem ih ili u banci ubacim u automat – moj sitniš odlazi u banku."

- "Ranije sam skupljao u jednu ogromnu bocu od Asbacha, ali u međuvremenu je bocu zamijenila najlonska vrećica, u koju ih bacam kako mi novčanik ne bi bio debel.”

Nijemci tako sitniš radije stavljaju u čarapu, nego da ga drže u optjecaju. Psiholog Stephan Schulz-Hart zna i zbog čega. Građanima su kovanice eura još uvijek strane, kaže on. Do istog su zaključka došle i trgovine na malo. Glasnogovornik njihovog udruženja, Hubertus Pellengar ističe da potrošači, kada su nesigurni, radije posežu za papirnom novčanicom, nego za kovanicama.

Pri tom su trgovci zadržali cijene koje nisu zaokružene, nego najčešće završavaju na devet – recimo keks stoji euro i 69, ili vrećica pudinga 0,39. A Nijemci kada kupuju hranu najčešće plaćaju gotovinom. U blagajnama je tako sve manje novca za kusur.

Kupcima u Realu ili Praktikeru blagajnice bi uskoro mogle vraćati kovanice na čijoj je poleđini umjesto lista hrasta runolist ili jaglac, no kamioni koji će prelaziti Alpe nisu rješenje. Neće puno pomoći ni to što je Nizozemska priskočila u pomoć njemačkoj emisijskoj banci. Bundesbanka moli za strpljivost, jer nije tako jednostavno proizvesti nove kovanice. Uz to postoji jedan bitan problem, upozorava Marcus Schult iz Savezne banke: ”Te kovanice centa nisu od bilo kakvog materijala – one su od čelika, presvučene broncom. U ovome trenutku postoji velika potražnja za čelikom, osobito za kinesko tržište koje snažno ekspandira. Slijedom toga rastu i cijene čelika. I tu je jednostavno pitanje ekonomičnosti: isplati li se pokretati strojeve za proizvodnju kovanica ili ne."

Pri tom se mora znati da proizvodnja apoena od centa, dva i pet centa znatno premašuje njihovu nominalnu vrijednost. A budući da troškovi idu na teret ministarstva financija, teško da bi Hannsu Eichelu – koji i onako tri puta prevrne svaki cent - u ovome trenutku trebala nova serija skupih sitniša.